Šarčević: Zašto sam podržao Sinišu Malog 1Foto: FoNet/Aleksandar Barda

Prema prvim podacima iz škola, oko 5.000 ljudi je zaposleno do 31. decembra 2015. na određeno vreme sa punom normom. Ne mogu da licitiram koliko će Vladina komisija dati saglasnosti za raspisivanje konkursa za prijem u radni odnos na neodređeno. Ova cifra je i za mene iznenađenje, jer je 2015. tek prva godina zabrane.

U februaru ćemo imati podatke za ljude koji su zaposleni po ugovoru tokom 2016. i 2017, i možda će ih biti više od pet hiljada – kaže za Danas ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević.

 Kazali ste da će se pri odlučivanju ko će dobiti stalan posao gledati kvalitet i posvećenost, što su vrlo rastegljive kategorije. Očekujete da će biti pokušaja zloupotrebe. Kako ćete to sprečiti?

– Zakon daje direktorima ekskluzivno pravo izbora i oni će naći silna opravdanja zašto jedan kandidat, a ne drugi. Ako imate slične kandidate po godinama staža odlučuju nijanse. Pretpostavka je da u većini slučajeva neće biti zloupotreba. Očekujemo da će toga biti u manjem broju, ali zato imamo filtere – radne podgrupe pri školskim upravama i centralnu radnu grupu. Sa njima ćemo rešavati sve specifične situacije, kao što je to bilo pri zbrinjavanju tehnoloških viškova. Prošle godine bilo je samo tri sporna slučaja pred centralnom radnom grupom. Valjda su ljudi iz toga nešto naučili.

Kako komentarišete tvrdnje da otvaranje konkursa pred izbore služi da se zbrinu oni koji pune autobuse i odlaze na stranačke skupove vladajuće stranke?

– Ko želi takve naočare da stavi, tako gleda, dok neko gleda istorijat. On se vezuje za zabranu zapošljavanja u javnom sektoru. Da sam tada bio ministar, verovatno bih se trudio da prosveta bude izuzeta, jer je ona u nastavnom delu tu pogrešno upala. Ako nastavnik ode, i na njegovo mesto dođe drugi, to nije nova zaposlenost. U obrazovanju je sve normirano i to pokušavam da objasnim više od godinu dana.

Direktorova reč će biti poslednja pri odlučivanju koga će primiti za stalno. A kažete da imamo loše direktore. U jednom trenutku ste rekli da ne možete da se odbranite od poziva lokalnih funkcionera koji „guraju“ svoje kandidate.

– Tačno, ali verujte da smo uspeli da u ogromnom broju slučajeva isteramo priču po kvalitetu kandidata. Generalno, ako govorimo o direktorima, oni jesu loši, čiji god da su, jer se sa njima nije radilo. Oni moraju da prođu obuke, kao što se sad rade obuke za licence, i moraju nešto da nauče da bi vodili školu.

 Koji direktor može da bude izabran a da nema saglasnost vlasti, bilo koje?

– U poslednje tri godine je bilo vrlo malo slučajeva da je to prevagnulo. Ali i dalje se gleda kako je glasao kolektiv, ako je tu tesna većina, gleda se većina u školskom odboru. Meni je to jedini kriterijum.

Potpisivali ste više puta saglasnost kandidatima koji nisu imali većinu na nastavničkom veću…

– Nemojte davati odgovor umesto mene. Ovo što sam rekao je samo prvi deo odgovora. Lično sam tražio mišljenje Agencije za borbu protiv korupcije i svako ko je zapošljavao rođake, sinove, kćeri… ne može da bude direktor. Mnogo puta sam od sindikata dobio impuls da neke slučajeve proverimo i to sam i radio.

 Imamo primer škole u Šapcu, gde je inspekcija utvrdila da je sada već bivša direktorka prekršila zakon i to nije sporno. Ali je na njeno mesto postavljena v. d. koja je istaknuta članica SNS.

– Povezujete stvari u pogrešan sistem. Inspekcija je utvrdila da je bivša direktorka izmislila dva odeljenja više, povećala je broj izvršilaca, čime je oštetila budžet države, manipulisala je sa IOP-om… Potkradanje sistema je jako prisutno u školama, a kontrolom smo uspeli da ostvarimo uštede. Svako ko potkrada sistem, ko ne reaguje na nasilje, neće biti postavljen za direktora, bez obzira čiju većinu ima. Tu smo, po mom mišljenju, položili ispit.

 Zašto mora za vršioca dužnosti da se postavlja stranačka ličnost?

– Nije fer da namećemo nekog iz kolektiva i zato privremeno postavljamo za vršioca dužnosti osobu sa strane. U slučaju koji pominjete ja sam tražio nekog neutralnog iz druge škole. Ne znam ni kako se ta žena zove, nikad je nisam video. Kada bude raspisana redovna procedura za izbor direktora, sigurno će biti nekoliko kandidata pa ću videti ko ima najveću podršku u kolektivu i u školskom odboru.

Zašto su nam potrebni PISA zadaci na maloj maturi, i to samo na kombinovanom testu? Verujemo da ste čuli ocene stručnjaka da je logično da se na kraju školovanja proverava ono što su đaci učili tokom osnovne škole, a to nije u skladu sa konceptom PISA istraživanja.

– Delimično ste u pravu, delimično niste. Poznato vam je da je započela reforma u osnovnom obrazovanju, a deca koja će polagati malu maturu po novom modelu će proći ceo reformisani ciklus. Sa nastavnicima će se raditi drugačije, uključujući i nastavnike srpskog, ali ćemo o tome govoriti kada bude predstavljena nova strategija obrazovanja. Na kombinovanom testu će i dalje biti pitanja iz raznih nauka, ali će ona biti postavljena na drugačiji način.

 Gde vidite sebe posle izbora ako ne budete ministar?

– U privatnom obrazovanju, u onome što sam ranije radio. Dobio sam mnogo poziva iz raznih zemalja da budem savetnik u raznim ministarstvima.

 Kako ste razumeli reči predsednika Aleksandra Vučića da će većina ministara biti zamenjena? Da li morate još više da radite da biste ostali na ovom mestu?

– Radim koliko mogu, a da li je to dovoljno ili neko može bolje od mene, o tome ja ne prosuđujem. Ja prosuđujem o svojim ekipama i mnogo puta sam ih menjao iz razloga što skrenu na stranu ili se ne bave svojim poslom kako treba. Jako sam zadovoljan svojim timom, trebalo mi je tri godine da nađem dobrog pomoćnika za finansije. Imam odličan tim u nauci i to govore njihovi rezultati. Usvojili smo strategije pametne specijalizacije i razvoja veštačke inteligencije, osnovana su nezavisna tela – Nacionalno akreditaciono telo, Inovacioni fond, Fond za nauku, uveli smo Agenciju za kvalifikacije što je veliki napredak. Te institucije su značajno promenile mnogo toga lošeg i tek treba da promene.

Želite da podržite Danas?

Ako vam se dopada ovaj intervju, ako nas pratite i verujete nam, podržite nas članstvom u Klubu čitalaca Danasa.

Nemate uvek dobar odnos sa medijima. Šta mislite o svom imidžu u javnosti?

– Nisam političar, ne trudim se da se dopadnem, kažem ono što mislim i ne može neko da me kritikuje, a da o tome ne zna ništa. To nije fer. To što se nekom ne sviđa što mi je Vučić šef, pa udaraju na njega preko mene, to je dozvoljeno. Ali ne dam na sebe zato što dobro znam šta radim. Ne dam na svoj tim, jer izgaraju. Nemam nameru da se učlanim ni u jednu političku stranku, niti da se bilo gde kandidujem. To mi daje slobodu da se ponašam spontano i normalno. Mislim da će mi više verovati i roditelji, i deca, i nastavnici. I u Skupštini Srbije ću da repliciram svakom poslaniku i vodim dijalog. Uvek imam svoj stav, a da li se nekom sviđa ili ne, u to ne ulazim. Svako ima pravo da kritikuje, a ja imam pravo da branim ono što radim. I kada sam nešto rekao, a nismo uradili, to je zato što su nas skrenuli ili nismo dobili novac.

 Vaša izjava o hologramskim nastavnicima je predmet pošalica u javnosti. Da li je to zaista realno ili daleka budućnost? I kako ocenjujete komentare da škole imaju čučavce, a govorite o digitalizaciji?

– Teško je narodu ugoditi. Ne znam zašto neko misli da našoj deci ne treba da bude bolje. To je bio moj cilj kada sam prihvatio da budem ministar. Sve o čemu sam govorio apsolutno nije daleka budućnost, niti će nastavnici postati višak. Oni će dobiti drugačiju ulogu. Potpisali smo ugovor sa NetDragonom, to je najveća kineska kompanija iz oblasti veštačke inteligencije za procese nastave. U zgradi koja pripada Učiteljskom fakultetu ćemo otvoriti prvi od tri centra za promociju nauke, koji će služiti za obučavanje nastavnika za rad sa novim tehnologijama. Za mesec dana očekujemo da stigne oprema, koju će donirati pomenuta kompanija. Projektujemo još dva centra, u Novom Sadu i Trsteniku. U drugoj fazi je planirano da se radi istraživački centar za robotiku i veštačku inteligenciju. Podelili smo dosad više od 20 dronova školama, a preko donatora je poručeno još 680. Dakle, nije sve iz budžeta. To je valjda neka veština ministra.

 Bili ste dobar student, zamerali ste starim studentima što dugo studiraju, dakle cenite obrazovanje. Ali to pada u vodu kad kažete da biste zadržali ministra finansija Sinišu Malog da ste mu šef, a dokazano je da je plagirao doktorat.

– Mešate babe i žabe. Kada govorimo o starim studentima, predlagao sam da se vidi koliko ih ima, koliko im je ostalo ispita i da se za njihovu dobrobit nađe modalitet kako da što pre završe studije, jer ovako se zakon ne poštuje. Siniša Mali je dobar na mestu ministra finansija i ja sam samo to rekao. Da li mu je za to trebao doktorat? Verovatno nije. Da li je njegovo pravo da tri puta doktorira ili da šest puta ne doktorira? Jeste.

Ali Vi ste ministar obrazovanja. Ovde govorimo o pitanjima etike i morala.

– Tako je, govorimo samo o etičnosti te priče. Nije jedini, ali ga to ne opravdava. Ja sam pre nekoliko dana u Skupštini Srbije rekao da ne prihvatam ničiju lažnu diplomu. Siniši je cela Srbija rekla da to što je uradio nije dobro. Ja sam menadžer u obrazovanju i sa tog stanovišta sam govorio da bi mi dobro došao takav čovek koji dobro poznaje finansije, a njegovo moralno pravo je da bude šta god hoće. Slažem se sa mnogim ljudima u visokom obrazovanju koji pitaju gde su njegovi mentori. Kad je direktor škole kriv, pitamo gde mu je bio sekretar da ga upozori da ne radi kako treba. Podsetiću vas da mene niko od kolega nije branio kada su ukrali testove za malu maturu, a nadležne su bile druge institucije, BIA i štamparija. Niko nije ustao i rekao: „Šarčević dobro radu, nije njegova krivica“. Ja sam bar rekao šta mislim o radu Siniše Malog. Sa njim nisam ni lični, ni partijski prijatelj. A u moju odbranu je stala samo premijerka.

 

Zemlja ne može bez ciljeva

n Ima li smisla donositi novu strategiju obrazovanja u izbornoj godini, kada postoji mogućnost da neko drugi bude ministar?

– Meni se zalomilo da to uradim, jer je to u mom mandatu, ne može zemlja da postoji bez nekih ciljeva. Ako neko drugi preuzme ovaj posao, moći će da sagleda šta je urađeno, ali to sa nečim mora da poredi. Ako odluči da počne iz početka, vrlo brzo će ovo što je malo podignuto da splasne.

Ništa preko noći

n Kroz dosadašnje obuke je prošao veliki broj nastavnika. Oni predaju deci koja uče po reformisanom programu, ali i onima koji rade po starom. Međutim, u učionicama se ništa nije suštinski promenilo.

Naš obrazovni sistem je erodiran decenijama i za kratko vreme ne može da se podigne, toga sam svestan. Imate problem inicijalnog obrazovanja nastavnika, selektivnosti kadrova, plaćanja kadrova… iz svega toga morate da izađete tako što ćete se uhvatiti za nešto zdravo i to nadograđivati. Pokušaćemo da napravimo još jedna model obuke koji je bliži nastavniku, gde ćemo imati jasan uvid da li se on dobro priprema i dobro realizuje nastavu. Ne mogu da objasnim ljudima oko sebe da ništa ne može da se promeni preko noći.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari