Tribina "Ko su gospodari vremena" 18. oktobra u SKC-u 1

Institut za fiziku održaće u četvrtak, 18. oktobra, u 19. časova tribinu pod nazivom „Ko su gospodari vremena?“ u velikoj sali SKC-a.

Naučnopopularna tribina se, kao što smo najavili, vraća u Veliku salu Studentskog kulturnog centra (SKC). U organizaciji Instituta za fiziku u Beogradu, u okviru inicijative Nauka kroz priče predstaviće se prva temu tribina ove jeseni: “Ko su gospodari vremena”.

Gosti na obnovljenoj, gotovo istorijskoj, oktobarskoj tribini razgovaraće o najvećoj misteriji modernih nauka. Naime, nova knjiga uglednog italijanskog fizičara Karla Rovelija “The Order of Time” izaziva pažnju čitalaca širom sveta, a autor već nosi nadimak novi Hoking. Kroz zanimljiva razmišljanja o vremenu, Roveli otkriva zapostavljenu tajnu – da je vreme poslednja velika nerešena misterija savremene nauke.

Da li fizičari danas drugačije shvataju vreme nego u prošlosti? Šta je vreme u filozofiji? Da li je vreme samo psihološka iluzija, šta je njegova topologija, šta metrika i kako gledamo u prošlost i u budućnost? Šta je vreme u modernoj nauci? Šta je vreme za vas?, sve su to pitanja o kojima će se raspravljati na predstojećoj tribini.

Na tribini u četvrtak govorić Dr Aleksandar Bogojević, fizičar, direktor Instituta za fiziku u Beogradu, Dr Miloš Arsenijević, filozof i autor više knjiga o vremenu, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu, Dr Sofija Stefanović, arheološkinja i dobitnica prvog ERC granta u Srbiji, Biosens institut u Novom Sadu kao i Dr Oliver Tošković, psiholog, Laboratorija za eksperimentalnu psihologiju u Beogradu.

Moderator tribine je Slobodan Bubnjević, kourednik Nauke kroz priče.

Da li ste ikada iskusili neugodnu, natprirodnu situaciju, teško zamislivu osim u serijalima poput Zone sumraka – situaciju zapravo nastranu, ljudskim umom nepojmljivu i duboko zastrašujuću – da se vreme u kom postojite zaustavilo, upravo to je tema tribine „Ko su gospodari vremena“ Instituta za fiziku.

Teško da jeste. Hajde zato da pokušamo nešto što ste, ako ovo čitate i postojite, morali osetiti, nešto što bi trebalo biti prirodnije, a zapravo, nešto sasvim suprotno – da li ste osetili vreme kako teče?

Pokušajte da ga osetite sada. Zaustavite se, ostanite u ovom paragrafu, ne činite ništa, ostavite po strani nevolje i tekuće misli, dok prostorija oko vas miruje, stvari i ljudi ćute, zvukovi su udaljeni. Vreme je tu, zar ne? Teče. Osećate li ga? Osećate li kako prolazi i postoji, kako neka sekundara neizbežno, sa vama i mimo vas, ipak otkucava, kako se tačke na ekranu iznova osvežavaju, kako se svet oko vas pomera, kako postoji u jednom, pa u sledećem trenutku? Kako ste neumitno i vi povučeni za njim?

„To je vreme, poznato i blisko. Obuzeti smo njime. Jurnjavom sekundi, sati, godina koje nas bacaju ka životu, a potom nas vuku u ništavilo“, kaže intrigantni italijanski fizičar i pisac Karlo Roveli, autor svetskog bestselera „Order of Time“, naučnopopularne knjige koja bukvalno iz dana u dan osvaja stotine hiljada novih čitalaca, a koja je temu vremena izvukla na svetlost i predstavila je kao – najveću misteriju modernih nauka.

„Otkrio sam ovo, na moje potpuno zaprepašćenje, u knjigama iz fizike koje sam čitao kao student: vreme funkcioniše bitno drugačije nego što nam se čini. ALi, u istim tim knjigama sam, takođe, otkrio sam i da mi još uvek ne znamo kako vreme zapravo funkcioniše. Priroda vremena je možda najveća preostala misterija“, smatra Roveli.

On je u mladosti bio hipik i revolucionar, potom fizičar istraživač, a od skoro popularizator koga porede sa Hokingom. Knjiga o vremenu još uvek nije objavljena u prevodu na srpski, ali njegova prethodna, vrlo kratka, izuzetno dobro prodavana i domišljata knjiga „Sedam lekcija iz fizike“ prevedena je i na srpski.

Sada se Roveli uhvatio u koštac sa pitanjem o kome se u nauci retko otvoreno razgovara, a koje, ako pošteno razmislimo o tome sta ne znamo, zaista jeste jedna od najvećih misterija za filozofiju, fiziku i čitav niz prirodnih nauka. Roveli analizira druga otvorena pitanja kao što su priroda uma, poreklo univerzuma, sudbina crnih rupa ili srž funkcionisanja života na Zemlji i pokazuje kako u svakom od njih postoji „nešto esencijalno što nastavlja da nas vraća na prirodu vremena“.

Šta je vreme? Navodno je još Sveti Avgustin rekao da dobro zna šta je vreme sve dok na pitanje o tome ne treba direktno da odgovori. Naš ugledni filozof Miloš Arsenijević u za naše prilike jedinstvenom i nagrađivanom delu „Vreme i vremena“, objavljenom još 2003. godine, kaže da se možda i ne može reći šta je vreme, ali da se može ići drugim putem.

„Mogu se razmatrati razna pojedinačna pitanja vezana za vreme, koja su ne samo bolje definisana nego samo pitanje ‘Šta je vreme?’, već se na njih relativno uspešno, mada ne lako, može i odgovoriti. Ta pitanja se tiču sastava, topologije, metrike, smera i toka vremena, kao i njegovog ontološkog statusa“, kaže Arsenijević, kome uskoro izlazi i nova knjiga „Modalnost i vreme“.

Engleski autor Jan Tomspon, pak, podstaknut Rovelijevom avanturom kroz vreme podseća kako je Aristotel u vremenu video meru promene: ako se ništa ne menja, vreme ne postoji. No, Isak Njutn samouvereno zaključuje da postoji apsolutno „istinsko vreme“ koje neumorno kuca širom svemira. I koje uopšte ne može da stane, što najviše liči na doživljaj koji imamo o vremenu.

Ako bi se univerzum sasvim zaledio, ostao bez kretanja, vreme bi nastavilo da kuca u Njutnovoj viziji. Sa teorijom relativnosti, međutim, Ajnštajn pokazuje da naš doživljaj vremena nije ispravan i da nema jednog „sada“ nego da ih ima više, kao i da su prostor i vreme neodvojivi. I zavise od posmatrača.

„Nastanjujemo vreme kao što riba živi u vodi“, kaže Roveli. „Naše postojanje je postojanje u vremenu. Njegova svečana muzika nas miluje, otvara svet za nas, muči nas, zastrašuje i uljuljkuje. Univerzum se kreće ka budućnosti, vučen vremenom i postoji u skladu sa poretkom vremena“, navodi se u saopštenju Instituta za fiziku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari