Veljović o ubistvu devojčice u Vršcu: Ne može da bude kriv samo Centar za socijalni rad, izostala rekakcija i javnog tužioca 1Foto: Privatna arhiva

Pokrajinski sekretarijat za socijalnu politiku, demografiju i ravnopravnost polova uputio je Gradu Vršcu inicijativu za razrešenje Mirjane Knežević, v. d. direktorke Centra za socijalni rad zbog utvrđenih nepravilnosti u radu i podneo krivičnu prijavu Osnovnom javnom tužilaštvu u Vršcu protiv odgovornog lica Centra i zaposlenih, kod kojih su utvrđeni propusti u radu u slučaju nasilja u porodici sa tragičnim ishodom od 4. oktobra ove godine, kada je ubijena dvogodišnja devojčica.

Sindikat zapolsnih u socijalnoj zaštiti po prvi put se u ovom slučaju oglasio javno, postavljajući pitanje kako je moguće da zaposleni nisu dobili zapisnik o izvršenom inspekcijskom nadzoru sa rokom da se izjasne, a već je podneta krivična prijava.

– Sigurno slede i zahtevi za oduzimanje licenci tim ljudima koji su bili zaduženi za konkretan slučaj. S obzirom na uznemirenje javnosti koje je izazvao ovaj slučaj, što je u potpunosti razumljivo jer se desila tragedija, zbog načina i nastupa nadzornog organa ovi ljudi su unapred osuđeni i obeleženi. Ovakvim postupanjem Pokrajinski sekretar nanosi ogromnu štetu sistemu socijalne zaštite jer se opet snaga države ne ogleda u rešavanju problema već „skidanju glava“. Po istom tom principu na osnovu kojeg zahteva odgovornost direktora centra sa socijalni rad i pokrajinski sekretar je trebao da podnese ostavku jer je ovo onda i njegova odgovornost – kaže za Danas Mirjana Veljović, predsednica Sindikata zaposlenih u socijalnoj zaštiti.

Ističe da su ljudi u jako teškom stanju zbog svega što se dogodilo, ne samo u Centru za socijalni rad Vršac, već u svim centrima, jer su ogorčeni što su zaposleni u centrima “uvek krivi i za učinjeno i za ne učinjeno”.

– Zaposleni u centru nemaju mogućnost da se oglase i obrate javnosti jer ih vezuje poverljivost podataka, privatnost korisnika i naravno, etički prinicipi u radu. Što se tiče smene direktora, direktora može da smeni samo osnivač, u ovom slučaju Grad Vršac, nemamo podatak da se desila neka hitna sednica i da je doneta ta odluka i da je postavljen novi direktor. Oko radnika je situacija kompleksnija, imajući u vidu zakonske procedure, bilo da se radi o proceduri utvrđivanja povrede radne obaveze, mogućnosti eventualnog udaljenja sa rada dok se postupak ne okonča, postupak pred Etičkim odborom u vezi povreda Etičkog kodeksa i slično. Sprovođenje tih procedura zahteva vreme i za sada nemamo informaciju da je bilo šta od tih postupaka pokrenuto – navodi Veljović.

Podsetimo, na konferenciji za novinare, prošle nedelje, pokrajinski sekretar Predrag Vuletić, na osnovu sprovedenog nadzora nakon ubistva devojčice, izneo je da Centar za socijalni rad u Vršcu nije ispratio slučaj porodičnog nasilja, koji je prijavljen još 30. aprila ove godine, kao i da je pogrešno procenio da bezbednost deteta nije ugrožena.

I u medijima su se predhodnih dana provlačile optužbe na račun Centra za socijalni rad.

– Tužba za razvod braka nije podneta, pa samim tim centar nije mogao da poverava dete ni jednom ni drugom roditelju, a i da su se bavili razvodom u centru njihova je obaveza da dostave mišljenje sudu i sud donosi presudu kome se poverava dete, po kom modelu se odvija viđenje, donosi privremenu meru za viđenje u kontrolisanim uslovima itd., ali ponavljam, tužba za razvod nije podneta – naglašava sagovornica Danasa.

Veljović navodi da su informacije koje su se pojavljivale interpretacija podataka do kojih je došao Pokrajinski sekretarijat u svom nadzoru, ali da je i Zaštitnik građana pokrenuo nadzor, te da se čeka i taj izveštaj.

„Krivica je sistemska“

Ona ističe da u ovom slučaju ne može da bude samo jedan krivac, već da je krivica sistemska.

– Uveravamo vas da zbog kompleksnosti situacije kakav je ovaj slučaj, nije mogla da se utvrdi svaka činjenica i da se „odmeri“ pojedinačna i institucionalna odgovrnost. Da je to moglo zapisnik o nadzoru bi bio već dostavljen centru i data prilika radnicima da se izjasne i isti bi kao takav bio dostavljen Osnovnom javnom tužilaštvu ako ima elemenata krivične odgovrnosti. Sindikat podržava da se odgovornost utvrdi i to je neophodno, ali pored individualne postoji i ona kolektivna, prvo svih nas kao društva, a onda i sistemska. Nasilje u porodici je patologija čitavog društva, nije odgovornost samo na centru već i na tužilaštvu, sudstvu, policiji, zdravstvu – ističe Veljović.

Prema saznanjima koje iznosi naša sagovornica, izostala je blagovremena komunikacija i kordinacija između svih aktera koji se bave nasiljem, a po Zakonu o sprečavanju nasilja u porodici grupom za koordinaciju predsedava javni tužilac, te ističe da je i njegova reakcija izostala.

– Centar nije imao informaciju o veštačenju oca u okviru krivičnog sudskog postupka. Uz to, centar, kako saznajemo u proceni rizika je u fokus stavio majku, jer nije bilo elemenata koji ukazuju na ugroženost bezbednosti deteta, a to je svakako bila obaveza. Ovakve patološke oblike centar ne može da proceni, niti su to brze procene. Zaposleni u centrima nemaju ta znanja, ni ovlašćenja. Da li je moglo da se uradi više sigurno da jeste, ali da li bi tragedija bila sprečena da je sve urađeno po propisu i standardima, veliko je pitanje – ocenjuje Veljović.

„Sistem socijalne zaštite nema kapacitete“

Predsednica Sindikata zaposlenih u socijalnoj zaštiti dodaje da ovakvih propusta ima i u drugim slučajevima nasilja jer, kako kaže „sistem socijalne zaštite nema kapacitete da se izbori sa svim problemima sa kojima se susreće“.

– Propust koji se navodi, a tiče se činjenice da Centar nije dalje pratio slučaj može da bude u individualnoj odgovornosti i ako jeste neka se ista utvrdi ali se zaboravlja ključna stvar – sistemu socijalne zaštite fali oko 1.700-1.800 radnika, najmanje 500 na prioritetnim pozicijama, sistem funkcioniše ispod minumuma procesa rada godinama i kako očekivati da danas centri i ustanove obavljaju svoj posao. CSR Vršac ima 8 stručnih radnika koji pokrivaju preko 50.000 stanovnika. Zahtevi koji su stavljeni pred sistem socijalne zaštite sistem ne može da ispuni- naglašava Veljović.

Podseća da je Sindikat godinama unazad ukazivao na nedovoljan broj radnika, činjenicu da se ništa ne radi u sistemu da se ovaj problem reši.

– Postoje centri, kako kaže, koji nemaju licenciranog stručnog radnika, koji nemaju voditelja slučaja, pravnika, ustanove za smeštaj gde jedan radnik zadužuje po nekoliko vaspitnih grupa – pa kako možemo očekivati neki pomak. U nekoliko navrata smo ulazili u proces organizacije štrajka sa prvim zahtevom da se zaposli nedostajući broj radnika da se ojačaju kapaciteti centara i ustanova. U tom smislu odgovornost treba tražiti i na drugoj adresi jer je ovaj sistem zadnjih 10 i više godina zapušten i izložen ozbiljnom nemaru – dodaje ona.

Slaže se da Centri za socijalni rad u poslednje vreme “nisu na dobrom glasu”, a na pitanje ima li zaista toliko propusta ili je možda centre najlakše okriviti kaže da ima i jednog i drugog.

– Od odgovornosti ne treba bežati, ali isto tako potrebne su radikalne promene u rešavanju problema, budući da su se slične situacije dešavale i u prethodnim godinama (Novi Beograd, Rakovica). Ne učimo na svojim greškama. Ne bude li promena ovakve tragedije će se, nažalost, ponovljati. Činjenica je da posle ovakvih tragedija niko nije odgovoran na višem nivou, na nivou ministarstva ili pokrajinskog sekretarijata, niko nije preuzeo odgovornost iz svog domena i eventualno podneo ostavku. To je takođe i pitanje za medije da ispitaju zašto je to tako, jer za ovakve situacije nikada krivica ne može da nosi samo ime centra za socijalni rad i ljudi koji tamo rade – zaključuje Mirjana Veljović.

„Ogroman novac ušao kroz sistem socijalne zaštite, jako malo urađeno“

– Sistemu socijalne zaštite je potrebna ozbiljna i normativna i organizaciona reforma, ali ovog puta je potrebno naći prave ljude da je urade s obzirom da u sistemu socijalne zaštite zadnjih nekoliko godina sve radi nekoliko ljudi, stvorene su interesne grupe kojima je jedini interes da urade neki projekat, istraživanje, održe neku obuku. Niko ne razmišlja unapred, kontrole rizika nema, nema prave strategije niti se mere efekti učinjenog. Ogromna količina novca je kroz projekte ušla u sistem socijalne zaštite prethodnih 15-ak godina, a urađeno je jako malo. To treba da bude predmet ozbiljne analize i da se kompetetni ljudi prihvate posla i srede ovaj sistem- navodi naša sagovornica.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari