Ko je kriv što nema mleka na rafovima? 1Foto: Dragana Bukvić

Na tržištu Srbije poslednjih meseci primetan je manjak domaćeg mleka.

Predsednik Aleksandar Vučić kao glavni razlog za to vidi nezainteresovanost ljudi da se bave stočarstvom, zbog čega se potrebe tržišta zadovoljavaju mlekom iz uvoza, pre svega iz Poljske. Agroekonomisti i oni koji se bave govedarstvom kažu da je država godinama upozoravana na probleme i da se, zbog ćutanja, došlo u situaciju da je krava sve manje, a da je stočarstvo „u crvenoj zoni“.

Proizvodnja mleka Srbiji je nekada išla od ruke. Po izvozu je bila među vodećim zemljama. Na rafovima u prodavnicama domaćeg mleka sada ima evidentno manje. Problem se rešava, priznaje i sam predsednik, ali uvozom, piše N1.

„Ljudi se pitaju – pa zašto mi nemamo dovoljno krava? Pa zato što neće niko to da radi. Sve je to lepo kad se pojave novinari iz Beograda onako fensi odeveni – eto, mi nemamo dovoljno stoke – pa, nemamo, ajde lepo otiđi tamo, pa se budi svako jutro u 4h ujutru, pa i u 8h uveče, dva puta dnevno pomuzite kravu ili postavite muzilice, nemoj da solite pamet bilo kome, nego to uradite… Nema toga i dovoljno mleka ima u tri zemlje EU i odatle uvozimo da bismo pokrili tržišne nedostatke. Ne možemo u svemu da budemo uspešni i svega da imamo, ali obezbedili smo i poljsko mleko, evropsko mleko koje treba da nadomešćuje deo našeg nedostajućeg mleka“, rekao je Vučić pre dva dana za TV Prva.

„Najbitnija činjenica jeste da vi, ukoliko u jednoj zemlji nemate govedarstvo i nemate proizvodnju mleka, vi apsolutno nemate poljoprivredu. Tako da mi, ukoliko ostanemo bez goveda i proizvodnje mleka, o poljoprivredi ćemo pričati u nekom prošlom vremenu“, naglašava Sanja Bugarski iz Saveza udruženja odgajivača goveda.

A zašto je Srbija došla u situaciju da uvozi mleko i zašto je na farmama sve manje krava? Iz Saveza udruženja odgajivača goveda kažu da se farmeri povlače iz posla, jer nisu dovoljno zaštićeni i nemaju mogućnost da utiču na cenu sopstvenog proizvoda.

„Direktan krivac su prerađivači, oni nisu hteli da plaćaju proteklih šest godina adekvatnu cenu mleka, odnosno sirovog mleka. I u tome je nastao problem, jer jednostavno farmeri su odustali od proizvodnje i odustaju. Drugi problem je suša, gde mi nemamo dovoljno hrane za naredni period i država je ta koja, da kažem na moju veliku žalost, mora da nam pomogne da izađemo iz ove situacije“, navodi Bugarski.

A da je situacija sve teža pokazuje i to što je za godinu dana proizvodnja mleka smanjena za 100 miliona litara. Da bi pomogla farmerima, država je u poslednjih nekoliko meseci dva puta podigla premiju na 15 dinara.

„Očigledno da nivo subvencija za govedarsku proizvodnju, za stočarstvo nije apsolutno dovoljan. Budžet agrarni nije ni blizu agrarnih budžeta ili agrarnog budžeta Evropske unije. Nama će biti potrebno najmanje pet do 10 godina da se ponovo vratimo na zelenu granu kada je u pitanju proizvodnja mleka, odnosno kada je u pitanju razvoj mlečnog govedarstva, tako da ćemo biti očigledno upućeni i narednih godina na uvoz“, ocenjuje agroekonomista Milan Prostran.

Farmeri ukazuju na to da je hrana za goveda sve skuplja, a da je silaža u njihovoj ishrani najnižeg kvaliteta, kao i da svake godine broj muznih grla opada za 40.000.

Proizvodnja mleka, kako objašnjavaju, ima sve manje industrijski karakter, dok se prerađivači sve više okreću mleku u prahu. Tokom prošle godine u Srbiju je uvezeno 3.249 tona mleka u prahu. Za osam meseci ove godine, ta količina je uvećana na 7.000 tona, za šta je plaćeno 27 miliona evra.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari