Prodaju za tri, a mogu da dobiju 62 miliona evra 1

Ilija Dević, bivši većinski vlasnik ATP Vojvodine, podneo je juče Privrednom sudu tužbu protiv Kredi agrikol banke zbog, kako se navodi, nezakonito uspostavljene hipoteke na novosagrađenoj autobuskoj stanici i servisnom centru Evobus u Novom Sadu.

Kako se navodi u tužbi, Dević nikada nije stavio zalogu na te objekte, jer oni u vreme podizanja kredita nisu bili ni izgrađeni. U jednom trenutku pokušan je upis, ali je to na osnovu sudskog rešenja u katastru bilo odbijeno, da bi, neposredno pred uvođenje stečaja u ATP Vojvodinu, banka uspela i bez potpisa vlasnika to da učini. S obzirom na to da je početkom ovog meseca Nadzorni odbor ATP Vojvodine, kojim kao većinski poverilac upravlja Kredi agrikol, oglasio je i prodaju servisnog centra, Dević je zatražio da sud uvede i privremenu meru kojom bi zabranio otuđenje te imovine. O sadržaju tužbe obavestio je i Agenciju za borbu protiv korupcije kao i Evropsku komisiju koja u okviru Poglavlja 23 prati rešavanje ovog slučaja.

Podsetimo, ATP Vojvodina već deceniju je u stečaju koji se pre šest godina nastavio reorganizacijom, a razlog je što ugovor sa novosadskim vlastima, koji je bio osnova izgradnje nove autobuske stanice, Grad nije ispoštovao. Do sada, Privredni sud je utvrdio da je šteta koju su novosadske vlasti izazvale ATP Vojvodini premašila 100 miliona evra. Taj iznos koji je u višegodišnjem procesu konačno utvrdio od suda imenovani veštak, gde je uključen i nalaz Saobraćajnog i Mašinskog fakulteta, kao i ekonomska analiza poslovanja novosagrađenih objekata, omogućio bi da dugovi tog preduzeća budu isplaćeni u celosti.

Grupa malih neobezbeđenih poverilaca zatražila je moratorijum na takvu odluku NO, jer ona minimizira šanse da naplate svoja potraživanja i potpuno obesmišljava plan reorganizacije, tako da preti i opasnost da se na nekom od narednih ročišta u stečaju proglasi i bankrot. U tom slučaju, potencijalni kupac bi za relativno male pare došao do objekata velikog ekonomskog potencijala, ali „kratkih rukava“ bi ostali poverioci. Jer, osim činjenice da se NO odlučio za prodaju jednog od najvažnijih delova kompleksa baš kada su utvrđeni iznosi odštete, sporna je i cena po kojoj je servis ponuđen – tri miliona evra, iako je prema prihvaćenom veštačenju, samo na tom objektu šteta nastala tokom osam godina koliko nije mogao da radi, obračunata na 62 miliona evra.

Ono što bi Agenciju za borbu protiv korupcije moglo dodatno da zainteresuje u predmetu koji i inače dugo prati, jeste činjenica da su, prema izvoru Danasa iz ATP Vojvodine, dokumentaciju za učešće u nadmetanju otkupili Banka i sadašnji zakupac tog prostora. Reč je o preduzeću Feniks bus gde je direktor Dejan Divljak, rođeni brat Aleksandra Divljaka, jednog od direktora Kredi agrikol, koji od početka rukovodi predmetom ATP Vojvodine, od momenta dodele kredita 2006. godine, kao i tokom stečajnog i kasnije utvrđenog postupka reorganizacije.

Ovaj predmet prati i Evropska komisija, koja ga je u okviru liste od 24 sporne privatizacije svrstala među pet najvećih i jedini u kome je oštećen investitor a ne država.

Banka će objasniti

Naš list zatražio je od Kredi agrikol informaciju zašto se odlučila da ide u prodaju servisa kada u mnogo većem iznosu mogu da se naplate iz odštetnog zahteva, koliko je na tu odluku uticala činjenica da je osim banke, za servis zainteresovan i rođeni brat jednog od direktora u Kredi agrikol, da li u tom potezu ima sukoba interesa, kao i objašnjenje kako je izvršen upis hipoteke nad objektima koji nisu bili izgrađeni u vreme kada je Dević podizao kredit za novu autobusku stanicu i stavljao zaloge na postojeću imovinu ATP Vojvodine. Iz banke je najavljen odgovor na ova pitanja, ali nisu mogli da preciziraju kada će to biti.

Dobra privatizacija

Prodaja ATP Vojvodine, 2004. je bila proglašena dobrom privatizacijom, jer je Dević već u prvoj godini ispunio je investicioni plan, a istovremeno je na lizing kupio 30 dodatnih autobusa, zaposlio još 200 radnika, pokrenuo nekoliko novih delatnosti i na placu tog preduzeća, bez državnih subvencija koje su i tada dodeljivane, počeo izgradnju nove međunarodne autobuske stanice. Prethodno je sa Gradom na čijem je čelu tada bila Maja Gojković, sklopio ugovor po kome je trebalo da kada stanica dobije upotrebnu dozvolu, saobraćaj bude preusmeren na tu lokaciju. Grad to ni do danas nije učinio, a preduzeće sa tada oko 500 zaposlenih je zbog toga otišlo u stečaj.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari