Boris Tadić na inauguraciji predsednika Istočnog Timora: Čast mi je da sam danas gost predsednika Orte 1Foto: Twitter/SDS

Boris Tadić, bivši predsednik Srbije i Socijaldemokratske stranke, iako već deset godina nije na nekoj važnoj državnoj funkciji, ne posustaje sa diplomatskim aktivnostima. Poslednja u nizu aktivnosti je višednevna poseta Istočnom Timoru, gde će, između ostalog, prisustvovati predsedničkoj inauguraciji Žoze Ramoša Orte, nekadašnjeg dobitnika Nobelove nagrade za mir..

U posetu Istočnom Timoru, Tadić je otišao na poziv Ortea, koji je deset godina nakon njegovog poslednjeg predsedničkog mandata reizabran na ovu funkciju. Tokom boravka u Istočnom bivši predsednik Srbije imaće niz sastanaka i sa drugim predstavnicima ove države,a biće i gost na proslavi 20 godina od sticanja nezavisnosti Istočnog Timora.

”Danas narod Istočnog Timora, nakon viševekovne borbe za slobodu od kolonijalne portugalske vlasti, surove japanske okupacije tokom Drugog svetskog rata, povratka kolonijalizma, četvrt veka brutalne indonežanske okupacije, ogromnih ekonomskih razaranja i ljudskih žrtava, slavi 20 godina nezavisnosti i slobode. U Istočnom Timoru boravim na poziv mog prijatelja, dobitnika Nobelove nagrade za mir Žoze Ramoša Orte, koji je nakon više godina ponovo izabran za predsednika države”, kaže se u sapštenju Tadića.

Navodi takođe da građani ove prelepe zemlje imaju zavidan nivo demokratije, stvarno slobodne izbore bez krađe, bez kontrole izbornog procesa medijskom i finansijskom dominacijom i mirnu i civilizovanu primopredaju vlasti.

“Čast mi je da sam danas gost predsednika Orte i nadam se da će se i građani Srbije ponovo izboriti za demokratiju, na koju će moći da budu ponosni”, poručio je Tadić iz Istočnog Timora.

On dodaje i da je ta zemlja svetao primer uspostavljanja održivog mira i stvarnog pomirenja nekadašnjih neprijatelja.

”Kao predsednik Srbije radio sam punom snagom i iz najdubljih uverenja na tome da takav primer budu i Srbija i zemlje bivše Jugoslaije. Uprkos svim okolnostima u kojima se danas nalazimo i dalje duboko verujem u to i znam da ako to mogu da postignu ljudi na ovoj osetljivoj tački sveta, možemo ponovo i mi u Srbiji i na Zapadnom Balkanu. Siguran sam da ćemo jednog dana ponovo i mi slaviti demokratiju i stvarno pomirenje u regionu”, podvukao je Tadić.

Bivši predsednik Srbije prevalio je ogroman put do jugoistočne Azije da stigne na inauguracuju demokratski izabranog predsednika Istočnog Timora Ramoša, ali dok ne stigne demokratija u Srbiju, nema nameru da prelazi ni par kilometara kako bi prisustvovao inauguraciji Aleksandra Vučića.

Nedavno je za Danas rekao da nije bio na prošloj inauguraciji Vučića, iz istih razloga iz kojih neće ići ni na ovu koja bi trebalo da se održi 31.maja.

Bivši predsednik napomenuo je tada da ne postoji ni jedan valjan razlog da baš njega pitamo da li bi išao na inauguracionu svečanost novog-starog predsednika koja bi trebalo da se održi 31.maja, jer postoje opozicioni poslanici kojima to pitanje može da se uputi.

“Ima drugih opozicionih političara kojima je opravdano posraviti ovo pitanjem, jer danas za neke opozicionare zaista i ne znamo da li bi se pojavili i na inauguraciji. U mom slučaju, to je svakako jasno”, kaže Tadić.

Na pitanje da li je vreme za svečanosti obzirom na ekonomsku i političku krizu u Srbiji on odgovara da što se njega tiče misli da inauguracija ne mora biti veliki trošak za državu.

“Taj aspekt inauguracije je skretanje pažnje sa suštinskih problema sa kojima se suočavaju naša država i građani”, zaključuje Tadić, ne precizirajući zbog čega on lično ne bi išao na Vučićevu inauguraciju.

Demokratska Republika Istočni Timor je ostrvska država u jugoistočnoj Aziji. Obuhvata istočni deo ostrva Timor u Malajskom arhipelagu, dva manja susedna ostrva i enklavu Okusi-Ambeno u zapadnom delu Timora, koja je indonežanskom teritorijom odvojena od matice. Na zapadu se graniči sa Indonezijom.

Put ka nezavisnosti ove zemlje bio je dug i traumatičan, a završen je 20. maja 2002. Tome je prethodila privremena uprava ,a potom i mirovna misija , osnovane rezolucijom Saveta bezbednosti UN. Zahvaljući međunarodnom pritisku, Indonezija je dozvolila snagama UN da uđu u Istočni Timor 12. septembra 1999. a poslednji indonežanski vojnik povukao se do kraja oktobra iste godine. U naredne tri godine Istočnim

Timorom upravljale su Ujedninjene Nacije, a proglašen je republikom u maju 2002. godine kada je Šanana Gušmao i zabrana za prvog predsednika.

Inače 2012 godine, Ministarstvo inostranih poslova Kosova saopštilo je je Timor priznao nezavisno Kosovo, a u Njujorku je potpisan je i sporazum o uspostavljanju diplomatskih odnosa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari