Intervju sa Nebojšom Zelenovićem: Ruska agresija je zaista spustila gvozdenu zavesu 1Foto: BETAPHOTO/OMS/GRAD SABAC/MO

Imali smo goste iz celog sveta. Imali smo priliku da pokažemo koliko bitna i važna Srbija može da bude. Vlast se obrukala i to je svima jasno. Ali šetnja se dogodila. Jer, dragocena je sloboda svakog čoveka da život nesmetano vodi u skladu sa svojim istinskim osećanjima. Mi se za tu slobodu borimo svakog dana i od te borbe nećemo odustati, kaže za Danas Neboša Zelenović, narodni poslanik poslaničke grupe Moramo-Zajedno komentarišući subotnje dešavanja oko šetnje u sklopu Evroparjada.

* Da li vam je posle ove posebne sednice Skupštine jasnija situacija oko Kosova i pozicija Srbije?

– Jeste. Vlast još uvek nije donela odluku da počne da suštnski rešava pitanje KiM. Kako vreme radi protiv Srbije mi se svakoga dana nalazimo u sve lošijoj situaciji. Ne ulazeći u dalju istoriju, od osamdesetih godina prošlog veka naša država vodi gubitničku politiku na KiM. Jedna stvar je to što su političari svoje održanje na vlasti stavljali ispred interesa građana i realnih državnih interesa. Druga i još pogubnija činjenica je to da mi nismo imali intelektualnu i duhovnu snagu da kao društvo dođemo do životvornih ideja, koje bi bile prihvaćene od većine, bez obzira na to koliko su političke elite grešile.

Održivo rešenje na KiM znači, a značilo je i pre četrdeset godina, pre svega, da svaki čovek mora imati mogućnost da slobodno i normalno živi. Danas, u realnom životu, do ovoga je moguće doći samo ako smo deo političkog sveta koji je utemeljen na poštovanju ljudskih prava, demokratiji i vladavini prava i koji ima instrumente kojima se ove vrednosti štite. To je, dakle, Zapad.

Kada je cela Evropa počela da se liberalizuje mi smo imali Osmu sednicu, a kada je pao berlinski zid seli smo u pogrešan voz. Taj voz smo zaustavili 2000. ali nismo uspeli da ga napustimo i pređemo u pravi.
Briselski sporazum iz 2013. otvorio je realnu mogućnost da dođemo do rešenja, ali se to do danas nije dogodilo. I sada smo tu gde smo, u novim okolnostima, sa ratom u Ukrajini, Rusijom koja je sebe stavila van zakona i sa tmurnim pogoršanjem odnosa Amerike i njenih saveznika sa Kinom.

* Verujete li Vučiću kada kaže i kako shvatate njegove reči da Zapad od Srbije očekuje dogovor s Kosovom kako bi Putinu izbili argument presedana Kosova iz ruku?

– Zapadu, a još više Srbiji je važno da ovde ne izbije nekav sukob. Sve drugo bi značilo da smo za svetsku politiku važniji nego što, na žalost, jesmo. A što se izbijanja argumenata tiče mnogo je važnije šta se dešava oko Harkova ovih dana nego ko šta govori. Ruska agresilja je zaista spustila gvozdenu zavesu. I prosečno obaveštenom čoveku je jasno kako stoje stvari.

Naša zemlja je fizički okružena NATO paktom. Videli smo nedavno da ovde ne može da dođe ni ministar spoljnih poslova Rusije, ako to ne dozvole zemlje sa kojima se graničimo. U takvim okolnostima uveren sam da bi svaki sukob na zapadnom Balkanu bio brutalno sasečen u korenu od strane EU i Amerike. E, da ne bi do ovakvih nevolja došlo, onda je podignuta ozbiljna diplomatska ofanziva da bi sva otvorena pitanja u regionu bila rešena. Sada nama ostaje da vidimo hoćemo li da postanemo deo rešenja, ili ćemo ostati deo problema. Nevolja Srbije je u tome što kada su i Beograd i Priština deo problema, onda naši izgledi nisu dobri. Stanje ovakvo kakvo jeste, u suštini, nastalo je ratom 1999. koji je, u krajnjoj liniji, i vođen zato što je zemlja bila na pogrešnoj strani istorije u poslednjoj deceniji prošlog veka.

* Kako biste se vi postavili da vam lideri zapadnih zemlja kažu tako nešto? Da li biste potpisali sporazum koji nas približava EU, a kojim se formalno ne priznaje nezavisnost Kosova?

– Srbija može da obezbedi dobru budučnost svojim građanima, uključujući i građane koji žive na KiM i da zaštiti vitalne državne interese samo strateškim dogovorom sa Zapadom. Kao deo takvog dogovora je moguće postići dugoročno rešenje za KiM, koje je održivo za nas, kao i za ceo zapadni Balkan. Naveo sam šta je vrednosni, a šta realnopolitički, ili ako hočete geopolitički elementi ovakvog stava. Nama se u stvari nema kud, ali je to za nas odlična vest.

Muka je u tome što je slika koju proizvodi dnevnopolotički život kod nas sasvim različita od ove realnosti o kojoj govorim. Zato činim sve što mogu, sa ljudima iz stranke Zajedno, da našim građanima realno predstavim sve ove stvari. To suštinski određuju i određivaće naše živote.

Naši građani, a to je Srbija, mogu svojim dobrim odlukama da za sebe otvore jedno sasvim novo poglavlje istorije, koje će obeležiti veoma dobar život. To je nejlakši put i da ceo Zapadni Balkan postane region mira i blagostanja. Svi znamo da je balkanizacija termin koji označava raspad i rascepkavanje, uz sukobe i patnju. Možemo da promenimo ovu paradigmu naše loše istorije.

* Rekli ste da javnost, pa ni vi, nije upoznata sa pregovorima o Kosovu odnosno šta Vučić pregovara i o čemu, zašto na posebnoj sednici niste postavili 5,6 ili desetak ključnih pitanja i insistirali na odgovorima koje bi javnosti bar malo osvetlilo situaciju?

– Ja sam na toj sednici izneo politiku stranke Zajedno. Ono što je Vučić hteo stvarno da kaže bilo je u Izveštaju. Jasno je da su pregovori na stranputici i zbog toga smo glasali protiv Izveštaja.

* Govorili ste i o tome da proevropska opozicija treba da bude uključena u pregovore o Kosovu. Da li je formiranje komisije, koju je predložila SSP a Vučić prihvatio, dobar način za to? Hoćete li biti član te komisije?

– Ako Komisije bude i ako bude tako konstituisana da zaista može da se vodi ozbiljna debata, tada ima smisla učestvovati u njenom radu. Srbija treba da izađe sa svojom vizijom Zapadnog Balkana, kao sigurnog i prosperitetnog regiona za svakog čoveka na ovom prostoru, u narednih sto godina. Mi smo najveći i imamo odgovornost ne samo za sebe, već i za sve ostale. Kao što sam rekao, rešenje za KiM može biti održivo samo ako je deo velikog plana za ceo region.

Ovde hoću da kažem da sam od početka podržavao ideju Otvoreni Balkan, bez ozira na sve kontraverze koje prate ovaj projekat. To što je predsednika Srbije politički protivnik Zajedno i što vodimo ogorčenu borbu u unutrašnjoj politici ništa ne menja na stvari. Na ovaj način se poboljšava slobodan protok kapitala, robe i ljudi između Srbije, Albanije i Severne Makedonije. To je dobro. Više nego dobro je i to što ovaj proces povećava stabilnost regiona i smanjuje opšti nivo rizika od sukoba na ovom prostoru. Što se pre preostale zemlje regiona priključe inicijativi, toliko bolje. Niko iz EU mi nije rekao da je protiv Otvorenog Balkana, ili da se ovako ruši Berlinski proces, čiji je pokrovitelj Brisel, a inicijator Nemačka.

Što kraće bude trajala vlada, to bolje

* Skupštini sledi rasprava o vladi. Na čemu ćete bazirati vaše obraćanje javnosti tada? I kako javnost da proceni da li je sastav vlade iole bolji od prethodnog?

– Govoricu o politici Tri tačke stranke Zajedno. To su značaj Zelene ekonomije, pored spoljne, kosovske i regionalne politike, o čemu je napred bilo reči. Ova Vlada ne može biti bolja od prethodne i što bude kraće trajala, to bolje. Deo strateskog dogovora sa Zapadom treba da bude uključenje naše zemlje u zelenu tehnološku revoluciju. Zeleni dogovor EU i velika zelena politika Amerike znače ulaganje hiljada milijardi evra i dolara u transformaciju privrede i zaustavljanje globalnog zagrevanja. Ili ćemo postati deo ovog ekonomskog preobražaja civilizovanog sveta, ili će i naša deca ostati bez šanse da žive u razvijenom drustvu. Zajedno će istrajati u borbi za zabranu rudarenja litijuma i bora. Tražićemo podroban izveštaj o urušavanju EPS-a. Ova vlast je preuzala elektroprivredu 2012. kao velikog izvoznika struje, a danas plaćamo zaprepašćujuće iznose za uvoz. Očigledno je da je užasan menadžment napravio štetu, koja poprima razmere katastrofe. Zajedno je izašla sa predlogom mera poljoprivredne politike. Tražimo 1. 200 evra po herktaru, gorivo bez akcize i pdv, đubrivo uz podršku od 200 evra i premiju za mleko u svakom kvartalu. Tražimo i da se svim poljoprivrednicima isplate zaostale subvencije od prošle godine najkasnije do 31.oktobra. Govoriću o merama za energetsku efikasnost: da svaka kuća bude izolovana i svaki krov dobije solarni panel. Govoriću o tome kako strateški dogovor sa Zapadom može da nam omogući da svako naseljeno mesto prečišćava otpadne vode, a da se smeće iznosi iz svakog domaćinstva u zemlji i zbrinjava na propisan način. Govoriću o tome kako Srbija može da bude dobro mesto za život, ako budemo tako odlučili mi, građani Srbije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari