Kako su izgledale božićne čestitke kroz istoriju? (FOTO) 1Foto: Muzej Vojvodine Novi Sad

Simboli jelke, anđela, deteline, badnjaka, patuljaka i svinje prizivali su blagostanje, sreću, radost i najlepše želje onome kome se čestitka šalje.

Običaj slanja čestitki prijateljima i porodici se u Evropi ustalio u 19. veku. To je prvenstveno bo sastavni deo života građanskih kuća, a kasnije se proširuje i na ostatak stanovništva.

Muzej Vojvodine ima zbirku od oko 1.000 božićnih i novogodišnjih čestitki koje su ili otkupljivali od građana ili dobijali od njih na poklon.

Kako su izgledale božićne čestitke kroz istoriju? (FOTO) 2
Foto: Muzej Vojvodine Novi Sad

Muzejska savetnica Milkica Popović objašnjava da kako je naše građansko društvo postajalo slobodnije tako je sve više putovalo po evropskim gradovima i metropolama donoseći čestitke.

„Tada im se razvio običaj da kupuju razglednice i čestitke i šalju ih kući. Tako da mi imamo čestitke iz Francuske, Italije, Amerike, Nemačke, Engleske, na raznim jezicima naravno“.

Čestitke su uvoženjem stizale u vojvođanske domove, ali se izrada čestitki ubrzo ustalila i kod nas.

„Po uzoru na strane čestitke, naši izdavači čestitki su angažovali umetnike koji su izrađivali ilustrativni deo na prednjoj strani i one su bile vrlo slične uvoznim čestitkama. Fotografi i izdavači razglednica se pojavljuju kao izdavači čestitki i one su uglavnom štampane u malom tiražu, a onda su kalfe ili šegrti u njihovim radionicama ručno kolorisali te čestitke“, objašnjava nam Popović.

Kasnijim razvojem štamparske tehnike, izrada čestitki se usavršava, one postaju višebojne i počinje njihova serijska proizvodnja.

Božićne čestitke razmenjivanje su uoči Božića i stavljale su porodicu u prvi plan. Uz to, simboli sreće bili su prisutni na svakoj čestitki jer se njima izražavalo blagostanje, ljubav, mladost.

Na čestitkama pristiglim u Vojvodinu uočavaju se određeni karakteristični motivi.

Kako su izgledale božićne čestitke kroz istoriju? (FOTO) 3
Foto: Muzej Vojvodine Novi Sad

Jelka ili njene grane simbol su dugovečnosti i nepromenljive sreće. Simbol su i životne snage jer i zimi zadržavaju svoje iglice. Jelka kao božićno drvo prihvaćena je najpre u Nemačkoj krajem 18. veka, dok se kod nas odomaćila u 20.

Hrast je simbol čvrstoće, života, besmrtnosti i trajanja. Zato je badnjak koji je najčešće od ovog drveta morao da se nađe na čestitkama, zajedno sa božićnom slamom koja predstavnja nove useve i nosi plodotvornu snagu.

Venac koji se plete od zimzelenog bilja i cveća zbog svog oblika dobio je zaštitničku ulogu, zato se i pojavljuju na čestitkama.

Kako su izgledale božićne čestitke kroz istoriju? (FOTO) 4
Foto: Muzej Vojvodine Novi Sad

Iz sličnog razloga se na njima pojavljuju i sveće. Naime, smatra se da se paljenjem sveća svetlošću teraju razne nedaće.

Čest motiv je i detelina sa četiri lista koja u kombinaciji sa golubovima, potkovicama, borovim granama, satom na kome otkucava ponoć služi za prizivanje sreće u novoj godini.

Simbol sreće je i crvena pečurka sa belim tufnama tj. gljiva muhara.

Kako su izgledale božićne čestitke kroz istoriju? (FOTO) 5
Foto: Muzej Vojvodine Novi Sad

Sat simbolizuje protok vremena i najavljuje ponoć kao momenat ispraćaja stare i početka nove godine.

Jelen je sveta životinja naroda Evrope i Azije, pa pošto je smatran za šumsko božanstvo, najčešće se prikazuje u šumi. On je simbol života, novog rođenja i protoka vremena.

Svinja simboliše plodnost i blagostanje, ali i sreću. Zato se ružičasto prase često pojavljuje na čestitkama.

Po narodnom verovanju zvezda na nebu ima onoliko koliko na zemlji ljudi. Takođe, one su simbol kosmičkog reda, a „zvezda Danica“ je simbol Hrista, dok je „zvezda vitlejemska“ mudrace dovela do Hristovih jasli. Tako da su i one morale naći mesto na čestitkama.

Kako su izgledale božićne čestitke kroz istoriju? (FOTO) 6
Foto: Muzej Vojvodine Novi Sad

Anđeli kao božji glasnici u hriščanstvu se javljaju kao dobra bića i oličenja su svih dobrih vrlina, zato su neretko prikazivani na čestitkama, a sa njima i patuljci kao simboli tajnih snaga.

Kako su izgledale božićne čestitke kroz istoriju? (FOTO) 7
Foto: Muzej Vojvodine Novi Sad

Odžačar kao simbol sreće prikazuje se na krovu, odžaku, sa merdevinama i sa četkom. Uz njega se javljaju i ostali simboli sreće poput deteline i potkovice, ukrašeni cvećem.

Kako su izgledale božićne čestitke kroz istoriju? (FOTO) 8
Foto: Muzej Vojvodine Novi Sad

Deda Mraz je iz Amerike postepeno stizao u Evropu, a za jedan od simbola Božića prihvatila ga je srednja klasa.

Naravno, zimski pejzaži i grane pune snega neizostavna su dekoracija.

Džon Horsli je popularizovao božićnu čestitku u Evropi kada je 1843. godine na molbu Henrija Kola izradio božićnu kartu i poslao je svojim prijateljima.

Na njoj je bila prikazana porodica za božićnom trpezom uz natpis „A Merry Christmas and a Happy New Year to You“ ( Srećan ti Božić i Nova godina).

Prema predanju, te prve godine nije prodata nijedna čestitka, ali su one ubrzo postale vrlo popularne.

Kako su izgledale božićne čestitke kroz istoriju? (FOTO) 9
Foto: Muzej Vojvodine Novi Sad

Kako napominje naša sagovornica Milkica Popović, stilizovane linije i okviri, natpisi ili posuti prah, uticali su na to da čestitke budu raskošnije i svečanije.

Kako su izgledale božićne čestitke kroz istoriju? (FOTO) 10
Foto: Muzej Vojvodine Novi Sad

Ona dodaje i je porukom u formi čestitke primaocu ukazivana pažnja, poštovanje i čast. Čestitka je zapravo izražavala želju za blagostanjem, srećom i uspehom.

„Ove čestitke su vrlo tople, ljudske, dopadljive. Govore o načinu komunikacije ljudi kada je bilo puno poštovanja i ljubavi i vodilo se računa o svojim bližnjima. U tim čestitkama izražavale su se najbolje želje bližnjima tako da je ta poruka svojim sadržajem i formom mnogo govorila i o samom pošiljaocu“, objašnjava nam muzejska savetnica Muzeja Vojvodine Milkica Popović.

Danas je slanje čestitki iščezlo, bar u tradicionalnom vidu.

„Sa pojavom SMS-a i društvenih mreža, iščezlo je to slanje čestitki, sad ih dobijemo virtuelno. Nažalost, ove čestitke su otišle u zaborav i danas se samo čuvaju u požutelim albumima naših roditelja ili u muzejima, arhivima ili kod kolekcionara“, zaključuje Milkica Popović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari