Kako je govorio Đinđić pre 20 godina: Nisam veliki patriota kao Mladić i Šljivančanin, ali bih sutra otišao u Hag da pomognem svojoj zemlji 1 Foto: EPA/SASA STANKOVIC

Premijer Srbije te 2003. godine Zoran Đinđić bio je pod pritiscima Zapada da isporuči Hagu tražene srpske generale, a sa druge strane želeo je da razgovore o Kosovu prebaci iz SAD u EU.

Zoran Đinđić rekao je tada na jednoj konferenciji da nije dobio „nikakve garancije da se general Ratko Mladić ne nalazi u Srbiji“, ali je dodao da je, u razgovoru sa američkim diplomatom, napomenuo i da Vlada Srbije „do sada iz inostranstva nije dobila nijednu informaciju koja bi bila pouzdan nagoveštaj da je Mladić na teritoriji Srbije“.

– Za Mladićem, sa naše strane, ne postoji nagrada. On je na spisku za Hag, a svi koji su na spisku za Hag, a nađu se na teritoriji Srbije, po Saveznom zakonu, biće privedeni i prosleđeni u Hag. Ja ne znam gde je Mladić. U Bezbednosno-informativnoj agenciji tyrde da ne znaju gde su Šljivančanin i Radić, ali mislim da bi time više trebalo da se pozabave. Oni se nalaze na tertoriji Srbije, sa visokim stepenom verovatnoće – izjavio je tada Đinđić i napomenuo da bi njihov odlazak u Hag bio „vrhunski patriotski čin kojim bi se Srbija oslobodila stalnih pritisaka ı uslovljavanja“.

– Da od mene traže da dođem u Hag da bih pomogao svojoj zemlji, ja bih sutra otišao, a ja nisam tako veliki patriota kao gospodin Mladić i gospodin Šljivančanin – naglasio je Đinđići te 2003. godine.

On je istakao da „u organizaciji policijske službe mora veći akcenat da se stavi na suzbijanje narko kriminala“, da je potrebno formirati posebnu upravu za to, pošto je narko kriminal „centralni vid kriminala“.

– Postoje i neke informacije da u Srbiji postoje i privatne mreže koje prisluškuju i imaju bolju tehniku nego policija za prisluškivanje telefona – rekao je tada Đinđić.

Po njegovim rečima, podizanje nivoa unutrašnje bezbednosti je jedan od prioriteta u reformama i jedna od temeljnih operacija u uspostavljanju moderne države u Srbiji, pošto je država moderna ako ima monopol nad raspolaganjem fizičkom silom i ako se ona reguliše zakonom.

– Mi smo nasledili pluralizam nosilaca fizičke sile, a jedan deo je izvan institucija i izvan zakona. Naš zadatak je da, analizirajući rad same službe, način delovanja i opremljenost, stvorimo servis – tvrdio je Đinđić i dodao da tehnički deo kriminalističke policije u Srbiji ne odgovara očekivanjima građana, kao i da se sa tom tehnikom „ne mogu otkrivati tragovi i pripremati dokazi“.

Istraga o Stamboliću tanka

– Istraga u slučaju Ivana Stambolića, bivšeg predsednika Srbije, tapka u mestu, dok u jednom delu nerešenih zločina postoje čvrste indicije, ali ne postoje sudski dokazi – rekao je tada Zoran Đinđić i najavio personalne promene u MUP-u.

Đinđic želeo problem Kosova da prebaci u EU

Srpski premijer Zoran Đinđić pokušavao je te 2003. godine da pokrene rešavanje statusa Kosova, a u prilog njegovoj želji da to pitanje prebaci Evropskoj uniji išlo je to što su SAD bile zauzete drugim pitanjima.

Ti razgovori o statusu Kosova trebalo je da počnu polovinom 2002, tri godine posle povlačenja JNA sa Kosova.

SAD i EU su odugovlačile sa tim pitanjem, insistirajući da međunarodna policija UN, prvo završi svoj zadatak, navela je tada američka agencija Stratfor.

Kako se dalje ukazuje, oklevanje SAD i EU bio je rezultat straha da bi bilo koji pregovori ili referendum o budućnosti pokrajine mogli da dovedu do nezavisnosti Kosova.

Đindić je znao da su ekonomske reforme u protekle dve godine u SRJ bile teške po stanovništvo i da je nacionalistička politika predsednika SRJ Vojislava Koštunice doprinela njegovom rastu popularnosti, procenila je agencija.

Oni su tada ocenili da je Đindiću bila potrebna „nova goruća tema“ koja bi mu obezbedila veću podršku na izborima, pa je pribegao severnokorejskoj taktici i pokrenuo pitanje o statusu Kosova, dok je Bušova administracija bila zauzeta drugim stvarima.

Sa stanovištva SAD, Jugoslavija je svakako bila najmanje značajna, i najlakše je bilo da problem prebaci na nekog drugog, a taj „neko drugi“ je EU.

Ukoliko Vašington problem Kosova prebaci na Evropu, ocenila je agencija, Đinđić je znao da neće morati da brine o eventualnoj nezavisnosti Kosova, ili Crne Gore, najmanje još godinu dana.

U međuvremenu, kako je naveo Stratfor, premijer Srbije se nadao da će njegova vlada ponovo biti izabrana.

Kompletna digitalna arhiva svih brojeva Danasa od 1997. do danas dostupna članovima Kluba čitalaca Danasa na portalu klub.danas.rs.  

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari