UV zaštita u 70 odsto slučajeva može da spreči rak kože 1Foto: chezbeate /Pixabay

Benefiti Sunca za celu planetu su veliki i značajni, međutim, pojavom ozonskih rupa u atmosferi, sunčeva svetlost sve više postaje izrazito opasna.

Preterano izlaganje sunčevom zračenju može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući maligne tumore kože, opekotine, prerano starenje kože, alergije i oštećenja oka.

Prema rečima dr Olge Osipov, specijaliste dermatovenerologije u Derma Care Ada MediGroup, otkrivanjem tumora kože u ranom stadijumu i hirurškim uklanjanjem, izlečenje je najčešče potpuno.

„Svaka nova kožna promena i izmena na mladežu kao što je uvećavanje, promena ivice, asimetrija ili promena boje treba da podstakne pacijenta da dođe kod dermatologa na dermoskopiju, odnosno pregled pigmentnih promena kože. Dermoskopija se kod odraslih preventivno savetuje jednom godišnje, a nekim pacijentima i češće“, ističe dr Osipov.

Neophodno je upoznati se sa svim koracima koje možemo da preduzmemo, kako bismo u što većoj meri sprečili štetni uticaj sunčevih zraka. Pre svega, vreme koje možemo bezbedno da provedemo na suncu, a da ne izgorimo, zavisi prvenstveno od tipa kože i od zaštite, kao i od UV indeksa. Srednje jakom ( UV index od tri do osam) i jakom suncu ( preko osam) bez zaštite možemo biti izloženi svega deset do 20 minuta, zavisno od tipa kože. Duže izlaganje UV zracima tokom celog života dovodi do sve češče pojave malignih tumora kože. Prema istraživanju, broj tumora kože je u porastu, jer se ljudi različitim aktivnostima na otvorenom sve više izlažu ultraljubičastom zračenju.

Možemo se štititi fizički, boravkom u senci i odećom koja bi trebalo da bude svetla i pamučna, šeširima i naočarima za sunce sa UV filterom, ali i preparatima koji se nanose na kožu u vidu krema ili sprejova. Svetla koža i riđa put zahtevaju najveći stepen zaštite, odnosno nanošenje faktora 50+ na kožu, na svaka dva sata.

Oni koji su svetli, ali dobijaju boju pri sunčanju, mogu biti izloženi suncu duže, uz SPF 30-50, dok se ljudi sa tamnijom kožom mogu štititi faktorom 30 i boraviti nešto duže od dva sata na direktnom suncu. Za bebe do godinu dana preporučuje se izbegavanje direktnom izlaganju sunca, a kod male dece praktična je primena zaštitnih odela koja u sebi sadrže mehaničku zaštitu od UV zračenja.

Kako nam predstoji sezona letovanja, veoma je važno da budemo spremni za vrele dane i jako sunce. Oni koji imaju alergije na sunce trebalo bi da se obezbede preparatima koji u sebi sadrže beta karoten i visoki faktor SPF 50+. Postoji više vrsta kožnih alergija, među kojima je najčešća kontaktni dermatitis ili ekcem – na sunce, metale, kozmetičke proizvode, gumu, lepkove, farbe. Drugi vid preosetljivosti su koprivnjače koje nastaju usled konzumacije lekova i hrane ili tokom parazitarnih i hroničnih infekcija. Svaka alergija koja traje duži vremenski period zahteva pregled dermatologa.

Saveti za negu kože tokom cele godine

Dr Osipov ističe da je svakodnevna higijena i nega kože izuzetno važna tokom cele godine, a ne samo tokom sunčanih dana. 

„Izbor preparata zavisi od uzrasta i tipa kože. U dečjem dobu koža je osetljiva, pa je svakodnevno kupanje blagim kupkama i zaštita prevoja i pelenske regije kremama najčešće dovoljna. Tinejdžerska koža na licu i leđima često je masna i zato se preporučuje pranje blagim sapunima. Zrela koža kod žena, ukoliko je masna, podrazumeva primenu gela za pranje lica i uklanjanje šminke, a lagana hidrantna krema ili serum predstavljaju završni korak. Međutim, ukoliko je koža suva i sklona boranju, kreme se koriste i ujutru i uveče, uz prethodno pranje blagim gelovima. Kod muškaraca se savetuje pranje lica sapunom i nanošenje hidrantne kreme posle brijanja, dok se šamponima “za svaki dan” može prati i duža brada koja je sklona mašćenju”, objašnjava dr Olga.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari