Da li se istorija ponavlja posle devedeset godina? 1Arhiva Foto: EPA-EFE/ MICHAEL KLIMENTYEV SPUTNIK KREMLIN (arhiva)

Iako tek treća snaga u Nemačkoj, u uslovima teške ustavne i parlamentarne krize, Hitler je 30. januara 1933. godine, došao na vlast mutnim političkim kombinacijama desničarskih partija pre svih Hugenbergove i fon Papenove i uz sasvim nerazumnu odluku nemačkog predsednika Hindenburga da mu poveri mandat.

Nakon inscenirane paljevine Rajhstaga (27. februara), i parlamentarnih izbora od 5. marta 1933. februara održanih uz nedemokratske pritiske i uz prethodnu suspenziju svih građanskih prava i sloboda, Hitler je postao apsolutni gospodar Nemačke. Bili su to ujedno i poslednji višestranački izbori.

Dopisnik beogradske Politike iz Berlina pisao je dan nakon izbora: „Šesti mart je prvi dan Trećeg nemačkog carstva“.

„Trijumf ludila i brutalnosti“

Francuski list „Žornal de Deba“ povodom rezultata nemačkih izbora od 5. marta 1933. godine, pisao je, a beogradska „Politika prenela: „Nemačka se danas nalazi u rukama ljudi bez skrupula i bez mere za koje ne postoji tuđe pravo. Datum 5. mart beleži trijumf ludila i brutalnosti. Ako Francuska i Evropa ne izvuku otuda pouku, one će izneveriti delo svetskog mira.“ (videti: „Politika“, 6. mart 1933. s. 9)

Nisu, na žalost, izvukli pouku. To sad svi dobro znamo.

Tako je bilo nekada.

A u naše vreme, u jednom svom ne tako davnom tekstu napisao sam: „Ako Tramp ostavi Evropu samu, bez američke podrške koja je dosad bila neupitna i predstavljala je osnovu svetskog demokratskog poretka ustanovljenog 1945. godine i eventualno SAD budu izašle iz NATO-a, Putin bi, u sporazumu sa Trampom možda mogao da anektira Finsku i tri baltičke države pa čak Poljsku odnosno njen istočni deo kao što je to učinio Staljin u sporazumu sa Hitlerom 1939. godine. Tramp bi tada mogao da kaže: ‘mi nismo zainteresovani za te države, nama je najvažnija naša zemlja, mi njoj želimo mir, prosperitet i da je opet načinimo velikom (Make America Great Again)’.

Ne znam da li je to što sam tada napisao baš realno, ali bojazan da bi se takav razvoj događaja ipak mogao desiti, postoji pre svega zbog nepredvidljivosti samog Trampa ali i zbog njegove sklonosti ka deobi interesnih sfera sa Putinom, njegovim autokratskim idolom, možda baš na severu Evrope i na Arktiku. Arktik bi mogao za koju godinu postati svetska neuralgična geopolitička tačka i najveća pretnja svetskom miru.

Trampova autokratska priroda i beskrupuloznost „za koga ne postoji tuđe pravo“ („Žornal de Deba“ 1933., o Hitleru) najbolje se vidi iz njegovih bizarnih zahteva za priključenjem danskog Grenlanda SAD-u i iz sulude ideje da Kanada milom ili silom postane 51. američka savezna država. Tako otvorene agresivne teritorijalne aspiracije prema drugim državama i nekakvo „ispravljanje geopolitičkih nepravdi“, nismo javno slušali još od doba Musolinija i Hitlera.

Agresivnost i teritorijalne aspiracije

A nakon 6. januara 2021. godine i napada Trampovih borbenih odreda „Proud boys“ na zgradu Kongresa odnosno njegovog pokušaja državnog udara, mnogi su mogli da vide ne samo Trampovu duboku autokratsku crtu već i neuravnoteženost psihe koja se graniči „sa ludilom, a ono pak sa brutalnošću“.

Baš onako kako je pre više od devedeset godina pomenuti francuski list pisao o novom nemačkom kancelaru koji je insceniranom paljevinom Rajhstaga praktično izvršio državni udar jer je već sutradan (28. februara) Hitlerova vlada u svojim rukama imala diktatorska ovlašćenja zloupotrebljavajući član 48 Vajmarskog ustava, donoseći dekret kojim se stavlja van snage čitav niz ustavnih odredbi u kojima su sadržani glavni principi građanskih sloboda kao što su neprikosnovenost ličnosti, sloboda zbora i dogovora, političkog udruživanja, tajnost pisama, telefona i telegrafa, nepovredivost stana i neprikosnovenost svojine.

U Nemačkoj Rajhstag , u Americi Kongres! Hm, zanimljiva paralela.

I još jedna zanimljivost uz povlačenje istorijske paralele.

U beogradskoj Politici od srede 1. marta 1933, na strani 2, čitamo kratku vest čiji je naslov: „Hitler će posetiti Musolinija?“

Naime, još ni ne zagrejavši kancelarsku stolicu već se najavljivala Hitlerova poseta Musoliniju. U vesti se navodi: „Današnji ‘Pti Parizjen’ od svog dopisnika iz Ženeve navodi da se priprema jedan senzacionalni sastanak između Rima i Berlina. Prema obaveštenjima iz pouzdanih krugova predsednik vlade g. Hitler namerava da se službeno sastane sa g. Musolinijem između 20. i 25. marta, nakon izbora u Nemačkoj. Između italijanskog i nemačkog ministarstva spoljnih poslova već se vode razgovori o programu ove posete.“

Sličan se sličnom raduje

Do posete nije odmah došlo, naime tek godinu dana docnije Hitler je zvanično posetio svog idola Musolinija u Rimu. Jer sličan se sličnom raduje.

Danas, 2025, pak, čitamo u svim novinama i gledamo u TV vestima kako će „vrlo brzo“ doći do sastanka Putina i Trampa. Beogradski mediji naklonjeni vladajućem režimu čak navode Beograd kao moguće mesto sastanka. Ali verovatnije je da do same posete neće doći „vrlo brzo“, a još je verovatnije da to svakako neće biti Beograd.

Ono što je međutim verovatno, to je opasnost od mogućeg „trgovačkog“ sporazuma tokom „senzacionalnog sastanka“ dvojice lidera (baš kao 1934. Musolinija i Hitlera) oko nove preraspodele svetske moći. Takvi sporazumi uvek dovode, pre ili docnije, čak i među samim potpisnicima, do sukoba interesa, a ovi neretko prerastaju i u oružane. Istorija nam belodano o tome svedoči.

I na kraju zapitajmo se (baš kao što se zapitao novinar francuskog „Žornal de Deba“ tog davnog 1. marta 1933. godine): hoće li Evropa i demokratski svet iz situacije kad Amerika polako prestaje da bude demokratska država (što će neminovno postupno uslediti nakon 20. januara 2025.) izvući pouke ili će – kako je pomenuti francuski žurnal pisao – „izneveriti delo svetskog mira“, građenog punih 80 prethodnih godina?

Na ovo pitanje odgovor će dati budućnost, bliža ili dalja.

Autor je pisac i publicista

Stavovi autora u rubrici Dijalog ne odražavaju nužno uređivačku politiku Danasa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari