Draža bi se odrekao današnjih "četnika" 1Foto: J. Z. T.

Kada bi se general Dragoljub Draža Mihailović ponovo obreo među Srbima, njegovi najveći protivnici bili bi oni koji se nazivaju četnicima, zaklinju se u njega, kite se obeležjima njegove gerile, a zapravo najviše čine na diskreditaciji i kompromitaciji Jugoslovenske vojske u Otadžbini.

General bi se bez bilo kakvog razmišljanja odrekao onih koji se od početka devedesetih godina prošlog veka do danas pozivaju na njega, a predstavljaju sve suprotno od onoga za šta se Ravnogorski pokret borio tokom Drugog svetskog rata. Ti lažni četnici već dvadeset godina veličaju autokratski režim u Kremlju, zasnovan na postulatima NKVD-a i KGB-a, zalažu se za savez sa Rusijom, koja je siromašnija od Srbije, a demokratski, bogati i razvijeni Zapad optužuju za sva zla ovoga sveta i proglašavaju srpskim arhineprijateljem.

I ovih dana oni odlaze na Ravnu goru, fotografišu se pored generalovog spomenika koji je 1992. godine podigao Srpski pokret obnove, ističu istovremeno i kokarde i latinično slovo „Z“, nose Dražine fotografije i kartonske makete svog KGB idola, gorljivo brane agresiju ruske vojske na Ukrajinu, opravdavaju ubistva i stradanje nevinih civila, podržavaju pretnje o upotrebi nuklearnog oružja i protive se bilo kakvim sankcijama koje bi trebalo da obuzdaju i zaustave krvavi pohod na jednu suverenu državu.

Štaviše, prete da će organizovati proteste ako bi se Srbija pridružila konkretnim merama protiv režima koji je pokrenuo osvajački rat i čiji čelnik tvrdi da delovi Ukrajine imaju pravo na otcepljenje po uzoru na Kosovo.

Zato je potrebno upoznati ili podsetiti i njih i druge da je general Mihailović bio na čelu Jugoslovenske vojske u Otadžbini i ministar vojske i mornarice legalne Vlade Kraljevine Jugoslavije koja se nalazila u egzilu u Londonu, a ne u Moskvi. Osim Velike Britanije, JVuO je saveznicima smatrala SAD i Francusku, a nikako boljševički Sovjetski Savez, s kojim je Kraljevina Jugoslavija uspostavila diplomatske odnose tek 1940. godine, jer je od pobede komunizma u toj zemlji na sve načine pokušavao da razbije državu Južnih Slovena, lansirajući tezu o tobožnjoj tvorevini „velikosrpske buržoazije“.

Crvena armija, pod komandom Josifa Staljina, dovela je na vlast u Jugoslaviji Komunističku partiju, koja je za svog glavnog protivnika u ratu označila JVuO, a kasnije je silom uspostavljeni režim utvrđivala ubistvima, hapšenjima i progonima, pre svega, pripadnika DM pokreta, a potom i svih stvarnih ili izmišljenih protivnika i neprijatelja, uglavnom iz reda srpskog naroda.

General Mihailović je 1946. godine osuđen na montiranom suđenju, organizovanom po uzoru na zloglasne moskovske procese iz tridesetih godina dvadesetog veka. Zahtevi za oslobađanje generala Mihailovića dolazili su iz Vašingtona, Londona i Pariza, dok je Moskva u Beograd poslala svoje eksperte za mučenje zatvorenika i iznuđivanje lažnih priznanja. Mihailovića su odlikovali vođa francuskog pokreta otpora general De Gol i posthumno američki predsednik Hari Truman, dok je za Staljina on bio klasni neprijatelj i sluga imperijalizma.

Preživeli pripadnici JVuO emigrirali su krajem Drugog svetskog rata u Veliku Britaniju, SAD, Kanadu, Australiju… Nijedan nije ni krenuo ka Sovjetskom Savezu, jer bi tamo bio ubijen ili strpan u logor. U demokratskim i slobodnim zemljama Zapada bivši pripadnici Ravnogorskog pokreta slobodno su delovali i okupljali se, stvarali svoje organizacije, izdavali knjige, listove i časopise, pokretali radio-stanice i kritikovali jednostranačku diktaturu u Jugoslaviji, ustrojenu po modelu preuzetom od Moskve.

Zato se nikako ne mogu smatrati poštovaocima tradicija JVuO, ni patriotima, ni slobodarima, ni demokratama, ni dobronamernima, oni koji hvale i brane moskovski režim, ne bitno drugačiji od onog iz vremena komunizma, jer i ovaj stvara kult vođe, eliminiše opoziciju, drži svoj narod u izolaciji, nemaštini i informativnoj blokadi, vodi osvajačke ratove, preti nuklearnim udarom i za glavne protivnike označava države u kojima se poštuju svetinja života, ljudska prava i demokratske slobode.

Autor je zamenik predsednika SPO

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari