Tajni putevi vakcine sputnjik V kroz Torlak 1Foto: EPA-EFE/ANDREJ CUKIC

Na samom početku pandemije virusa korona, u februaru 2020. godine, tadašnji ministar zdravlja Zlatibor Lončar je obradovao uplašenu naciju izjavom da, ako bude trebalo, Srbija može sama da proizvede vakcinu protiv korona virusa jer imamo stručnjake i ustanove koji to znaju da rade.

Bila je to vizionarska izjava u periodu kada se gotovo ništa nije znalo o korona virusu i strahotama koje će napraviti u Srbiji i celom svetu.

Prve vakcine su se zaista i pojavile neočekivano brzo, već krajem 2020. godine, a zahvaljujući „natčovečanskim“ sposobnostima predsednika Vučića, Srbija je dobila vakcine među prvim zemljama u svetu. Onda kada druge zemlje nisu mogle da vide vakcine ni na televiziji, u Srbiji je uveliko krenula vakcinacija. Još smo mogli da biramo između tri dostupne.

Poneko se sigurno seća te jednomesečne slave u kojoj je uživala Srbija kao svetski lider u vakcinaciji. Vakcinalna euforija je, nažalost, brzo prestala, a zdravstvene vlasti nisu nalazile pametne načine da motivišu građane da se vakcinišu. No, to nije sprečilo vladu da odluči da Srbija počne i sama da proizvodi vakcinu, uz pomoć „prijateljice i majke“ Rusije, od koje, u aprilu 2021. godine preuzima tehnologiju proizvodnje vakcine sputnjik V, a Institut Torlak se osposobljava za „proizvodnju“ ove vakcine.

Ceo proces počinje 4. juna 2021. godine, a istorijskom pokretanju proizvodnje ruske vakcine sputnjik V, putem video-linka prisustvovali su predsednici Srbije Aleksandar Vučić i Rusije Vladimir Putin.

Magično dugme je na svečanoj ceremoniji pritisnula direktorka Instituta Torlak dr Vera Stojiljković i to je bila jedinstvena prilika da ovu tajanstvenu i kontroverznu doktorku javnost vidi i čuje bar nakratko.

Tajni putevi vakcine sputnjik V kroz Torlak 2
Slavica Plavšić Foto: Privatna arhiva

Tako je Srbija postala prva i jedina zemlja u Evropi koja „proizvodi“ vakcinu sputnjik V.

Ova vakcina nikada nije dobila sve neophodne međunarodne dozvole za korišćenje. Ali, to nije bio problem da Agencija za lekove i medicinska sredstva – ALIMS, u oktobru 2021. godine izda dozvolu i rešenje za proizvodnju vakcine sputnjik V i to obe njene komponente, za prvu i drugu dozu, koja važi do 2071. godine.

Veoma ambiciozan projekat, mora se priznati. Možda niko nije mogao da predvidi da će u međuvremenu izbiti rat, ali svakako je neko od zdravstvenih stručnjaka bliskih Vladi Srbije morao da zna da će se korona virus menjati, mutirati i da epidemija, onakva kakva je bila 2020. i 2021. godine, ne može trajati narednih 50 godina.

Prvu srpsku vakcinu sputnjik V primila je tadašnja direktorka Instituta za onkologiju i radiologiju, sada ministarka zdravlja dr Danica Grujičić. Ona je tada objasnila da je čekala skoro godinu dana upravo tu domaću vakcinu, proizvedenu po licenci naših ruskih prijatelja. Izjavila je da se oseća ponosno, jer je ovo početak obnove Torlaka, koji postoji skoro 100 godina, da su netačne glasine da naša zemlja nema dovoljno specijalizovanog osoblja i da je Torlak propao ili prodat.

Dr Grujičić je tom prilikom pozvala državu i sve nadležne institucije da ulože 50 miliona evra u Torlak kako bismo imali savremenu fabriku koja će se baviti proizvodnjom vakcina zbog koje je i osnovana pre toliko godina. Takođe je zamolila sve građane, a posebno mlade da prime baš našu, Torlakovu vakcinu. Ovim nastupom dr Grujičić je rekla da se nada da će konačno prestati da se o njoj govori kao o antivakseru.

Da li je tada političko-antivakserska veza Grujičić-Nestorović upala u krizu ili možda kasnije, nije nam poznato, ali je evidentno da su im se putevi razišli. Očekivana ministarska fotelja je ipak mnogo važnija od prijateljstva sa genijalnim Nestorovićem, čije teorije, mi obični smrtnici, ne možemo da razumemo. Takođe nije poznato da li je i kada dr Grujičić primila drugu dozu vakcine, a trebalo bi da je primila i treću dozu.

Mnogi građani su primili vakcinu sputnjik V verujući u nju i nisu pogrešili, jer je vakcina dobra i efikasna. Bilo je nekog privremenog zastoja u distribuciji druge doze, ali je to otklonjeno, pa su se mnogi zadovoljni građani odlučili da im i treća doza bude upravo sputnjik V. Vakcina sputnjik V je u Srbiji počela da se proizvodi 4. juna i do sada je „proizvedeno“ 1,5 miliona obe doze ove vakcine.

Nažalost, ne zna se pouzdano da li je u Institutu Torlak zaista proizvedena neka količina vakcine sputnjik V ili su se u Torlaku samo punile i pakovale bočice sa ovom vakcinom. Do juna 2022. godine Torlak je za „proizvodnju“ ove vakcine nabavio opremu i materijal u vrednosti od 10,1 miliona evra. Tada je Vlada iz budžetske rezerve odobrila i dodatnih 696 miliona dinara (oko 5,9 miliona evra).

U međuvremenu je, kao što je poznato, vakcinacija u Srbiji gotovo potpuno stala. Svega oko 100.000 građana je primilo četvrtu dozu vakcine, ali uglavnom pre više od šest meseci. O vakcini sputnjik V se više ništa nije čulo ni znalo niti je koga zanimalo da razmišlja o tome. A i zašto bi neko još mislio i o vakcini kada je u međuvremenu između Rusije i Ukrajine izbio rat, a teška kriza zahvatila ceo svet.

I ovde bi priča o ovoj vakcini i ko zna kojoj po redu promašenoj investiciji trebalo da bude gotova.

Međutim, ne bi ovo bila zemlja Srbija kada se ne bi pojavila nova afera koja bukvalno pomera granice zdravog razuma. Radi se o tome da je 2. septembra 2022. godine Ana Brnabić potpisala rešenje po kome se Ministarstvu zdravlja odobravaju sredstva iz budžeta u iznosu od 125.316.000 dinara na ime pomoći Institutu Torlak za dalju proizvodnju vakcine sputnjik V!?

Dakle, još preko milion evra iz budžetskih rezervi za proizvodnju vakcine koja više nikom nije potrebna, koju niko neće da kupi jer su se u međuvremenu pojavile nove, savremene bivalentne vakcine koje su delotvorne prema sadašnjim BA.5 pod(sojevima) virusa omikron, koji cirkuliše u Evropi i Srbiji.

Do ove informacije su došli novinari Nove ekonomije i NIN-a, ali ne ni iz Torlaka, niti iz Ministarstva zdravlja. Svi ovakvi, sumnjivi, poslovi u Srbiji su označeni kao poverljivi ili kao „državna tajna“. Da li je toliki novac namenjen baš za proizvodnju vakcine sputnjik V, što bi bilo sasvim nelogično i nepotrebno ili je to još samo jedan od mnogih nesuvislih manevara države da se izvuče što više novca iz budžeta? Zašto bi se sada ulagalo u rusku i kinesku vakcinu koja nema kome da se proda jer je RNK tehnologija preuzela primat svuda u svetu.

Da je taj novac namenjen proizvodnji BCG vakcine, još bi i moglo da se razume. Ali nije. Iz Bugarske je uvežena BCG vakcina, ali je 600 beba iz porodilišta Narodni front „vakcinisano“ samo fiziološkim rastvorom. Uskoro će biti mesec dana kako smo saznali za ovaj skandal. Ali, kao i svako čudo u Srbiji, vest je bila aktuelna tri dana i više je niko i ne pominje.

Uvezli smo i oko 380.000 doza sezonske vakcine vaksigrip protiv sezonskog gripa jer je Torlak proizveo samo 20.000 doza trovalentne vakcine, a i nju je primio samo onaj ko nije znao da postoji bolja i efikasnija vakcina iz uvoza.

I na kraju, kao za rubriku verovali ili ne, pojavljuju se još i kupovina 1,7 miliona specijalnih staklenih bočica i isto toliko specijalnih zatvarača za pakovanje ovih bočica. Znači i 1,7 miliona aluminijumskih kapica sa plastičnim poklopcima bele i zelene boje (po 850.000) i to po hitnoj proceduri, za šta je utrošeno oko 200.000 evra.

Hitna nabavka bočica i zatvarača je jasna zbog nameštenog tendera, a te specijalne bočice se sada povlače po zgradama Instituta Torlak, čekajući mogućnost da se, na specijalan način, kao nepotrebne, unište. A to je dodatni, veliki, specijalni izdatak.
Mnogo veći izdatak je, opet specijalna procedura za uništavanje nepotrošenih vakcina sputnjik V i sinofarm, koje se čuvaju u Institutu Torlak. Koje su to količine, koliko ima nepotrošenih doza vakcina za uništavanje, ne zna se.

I to je još jedna ekstremno skupa „državna tajna“.

Nekim „maštovitim“ ljudima pada na pamet da je možda ovih milion evra preuzetih iz budžeta 2. septembra kao pomoć za „proizvodnju vakcine sputnjik V, zapravo namenjeno uništavanju viška vakcina kao i specijalnih bočica i zatvarača bele i zelene boje za koje slučajno znamo da ih ima 1,7 miliona.

Autorka je lekarka, specijalistkinja za plućne bolesti

Stavovi autora u rubrici Dijalog ne odražavaju nužno uređivačku politiku Danasa.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari