Čiji je Telekom 1Foto: FoNet/ Medija centar

U više navrata predsednica Vlade gospođa Brnabić i potpredsednica Vlade gospođa Mihailović su na televiziji javno isticali da je Telekom državno preduzeće, međutim Vlada dozvoljava da se Telekom ponaša kao privatno preduzeće koje nikome ne odgovora za svoje poslovanje.

Telekom je državno preduzeće koje obavlja delatnost od opšteg interesa u smislu člana 2 Zakona o javnim preduzećima, jer obavlja delatnost elektronskih komunikacija u koje spadaju telekomunikacione delatnosti.

Ne samo da Telekom obavlja delatnosti od opšteg interesa, Telekom u svom radu koristi dobra u opštoj upotrebi, telekomunikacione mreže, uređaje i opreme, rezervne delove, alate i instrumente, materijale i opremu koja se koriste za telekomunikacione aktivnosti na kojima država ima svojinu, a Telekom samo pravo korišćenja dobijeno od države.

U smislu člana 11 stav 2 Zakona o javnoj svojini, mreže i pripaci predstavljaju dobro od opšteg interesa, a u smislu stava 3 istog člana mreže su u javnoj svojini.

Država je većinski vlasnik Telekoma u procentu od 58 odsto vlasništvo države i i 20 odsto sopstvenog kapitala Telekoma koji je državno preduzeće.

To znači da je država vlasnik Telekoma u iznosu od 78 odsto.

Prema tome, predsednica i potpredsednica su u pravu kada tvrde da je Telekom državno preduzeće, koje u smislu člana 10 Zakona o javnoj svojini obavlja delatnost od opšteg interesa i koristi dobra u opštoj upotrebi u javnoj svojini, zbog čega država mora imati određena prava u kontroli poslovanja Telekoma da bi se ostvario javni interes u korist svih građana.

Država ne može da vrši prenos vlasništva mreže na Telekom, jer je u smislu člana 14 Zakona o javnoj svojini izričito predviđeno da se sa države na korisnika, u ovom slučaju na Telekom, može preneti samo korišćenje, a u smislu člana 16 stav 4 navedenog Zakona svojina na javnim dobrima ne može se otuđiti iz javne svojine.

S obzirom da Telekom ima samo pravo korišćenja na telekomunikacionoj mreži kao dobro u javnoj svojini, Telekom je morao da ima saglasnost države da pravo koriišćenja na javnoj svojini prenese na Telenor, ne samo države kao vlasnika javne svojine, nego i saglasnost Direkcije.

U tekstu ugovora nema nijedan član koji upućuje da je Telekom dobio takvu saglasnost.

S obzirom na delatnost od javnog interesa, koju obavlja Telekom, s obzirom da su mreže dobro u opštoj upotrebi, s obzirom na osnovni kapital Telekoma u pravu su predsednica i potpredsednica Vlade kada tvrde da je Telekom državno preduzeće, što znači da se na poslovanje Telekoma moraju primeniti zakoni, koji se primenjuju na javnu svojinu.

Problem je što mi nismo pravna država u kojoj se štiti primena Ustava i zakona jednako za sva pravna i fizička lica, pa država dozvoljava da se Telekom ponaša kao privatno preduzeće, čime se ugrožava opšti interes svih građana.

Prema tome, Vlada koja obavlja delatnosti koje su joj poverene Ustavom i zakonima, dužna je da kontroliše da li se Telekom prema javnoj svojini odnosi kao dobar domaćin, kako Telekom zaključuje ugovore, da li je to u skladu sa načelima iz zakona koji se odnose na javnu svojinu i iz Zakona o obligacionim odnosima, kako raspolaže sa javnim sredstvima da li to radi u korist opšteg interesa svih građana, jer Telekom ne može da se ponaša kao privatno preduzeće.

Zaključeni ugovor, kao i ugovor koji je Telekom zaključio sa gospodinom Žeželjom ne samo da ne ispunjavaju ustavna načela u vezi položaja na tržištu, nego ne ispunjavaju ni druga načela koja su obavezna u zaključenju ugovora između privatne i državne firme.

Navedena načela su, između ostalih, načelo obezbeđivanje konkurencije i zabrana diskriminacije, (član 7 Zakona o javnim nabavkama), načelo transparentnosti i proporcionalnosti (član 4 i 5 istog Zakona), odnosno sva načela iz ovog zakona koja se uklapaju u načela iz Zakona o obligacionim odnosima.

Ugovori koji se zaključuju bez javnog objavljivanja, bez konkursa, bez tržišnih cena, su ugovori koji onemogućavaju tržišnu utakmicu u kojoj se obezbeđuje slobodna konkurencija, tržište bez korupcije, kriminala i korupcije.

Pošto se Telekom ponaša kao privatna firma, Vlada treba da odgovori na pitanje da li je Telekom privatno preduzeće koje ni na koji način ne kontroliše Vlada niti drugi državni organi ili je Telekom državno preduzeće koje je u svojini svih građana koji Vlada mora da kontroliše kao što kontroliše sva državna preduzeća?

Autorka je članica Saveta za borbu protiv korupcije.

Ovaj projekat finansira Evropska unija u saradnji sa listom Danas. Sadržaj ovog projekta je isključivo odgovornost lista Danas i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenja Evropske unije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari