Dejvid Mekalister: Bez slobode medija nema članstva u EU 1Foto: Stanislav Milojković

Pročitao sam izveštaj Fridom hausa i većinu tih nalaza takođe ćete pronaći u izveštajima Evropske komisije i Evropskog parlamenta. Kada govorimo o slobodi medija, Evropski parlament je veoma jasan.

Sloboda medija je ključni indikator spremnosti jedne države da postane deo EU. To podrazumeva posvećenost demokratiji, dobru upravu i političku odgovornost putem političkog dijaloga, kritičke diskusije i debate, te izražavanja suprotstavljenih mišljenja. Sloboda štampe je od najveće važnosti za svaku demokratiju i preostaje još mnogo posla da se uradi u tom domenu u svih šest država Zapadnog Balkana, kaže u razgovoru za Danas Dejvid Mekalister, šef Spoljnopolitičkog odbora (AFET) i izvestilac za Srbiju Evropskog parlamenta, komentarišući nedavno objavljeni izveštaj organizacije Fridom haus „Slobode u svetu 2019“, u kojem je Srbija svrstana u kategoriju „delimično slobodnih zemalja“.

* Kako ocenjujete zahtev AFET-a da se pretpristupna pomoć državama kandidatima za članstvo u EU suspenduje ukoliko te zemlje ne budu poštovale demokratiju i vladavinu prava?

– Spoljnopolitički odbor Evropskog parlamenta je 4. februara usvojio stav o Trećem instrumentu za pretpristupnu pomoć (IPA III). Tekst je usvojen sa 44 glasa za, dva protiv, i dva uzdržana. Pozdravljam to što ovaj izveštaj uključuje uslovljavajuće tačke, što znači da bi se države u procesu proširenja koje nazaduju u domenima demokratije, vladavine prava ili ljudskih prava suočile sa posledicama u smislu finansiranja. Ipak, da bi to postalo zakon, o finalnom tekstu ove uredbe treba da se usaglase Evropski parlament i Savet EU.

* Kako gledate na tempo reformi koje Srbija sprovodi u segmentu vladavine prava?

– Dostižemo „kritičnu raskrsnicu“ u pregovorima, gde je potrebno da se Srbija postara da njene institucije i pravosuđe funkcioniše u praksi i da donosi rezultate. Potrebne su ubedljive pravosudne i institucionalne reforme i baze podataka o vladavini prava. To zabrinjava naročito u domenu slobode izražavanja i medija, pravosudnih reformi, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

* Nedavno ste se u Briselu susreli sa liderima srpske opozicije, Vukom Jeremićem i Draganom Đilasom. Kakvi su Vaši utisci o ovom sastanku?

– Kao izvestilac EP za Srbiju, pokušavam da dobijem celovitu sliku o situaciji u državi. Stoga, redovno se srećem sa predstavnicima vlade, kao i opozicije i civilnog društva. Na tom sastanku gospodin Jeremić i gospodin Đilas informisali su me o novoformiranom Savezu za Srbiju.

* Šta mislite o protestima koji se odigravaju u Beogradu i mnogim drugim gradovima u Srbiji?

– Verujem da su protesti veoma važan i legitiman način za ljude u bilo kojoj državi da izraze svoje mišljenje. Sve dok su protesti mirni, glas demonstranata biće saslušan i uvažen.

* Da li ćete u skorije vreme posetiti Beograd?

– Predvodiću delegaciju AFET-a koja će 27. i 28. februara boraviti u Beogradu. Veoma se radujem što ću detaljno čuti ono što svi zainteresovani akteri imaju da nam kažu.

* Nadate li se da će do kraja ovog meseca biti nastavljen Briselski dijalog o Kosovu?

– Krajnje je vreme da vlada u Prištini povuče svoju odluku o povećanju taksi na sto odsto na robu iz Srbije i Bosne i Hercegovine i da se obe strane, Srbija i Kosovo, vrate za pregovarački sto. Ali, o temama i vremenskom rasporedu pregovora zajednički odlučuju Beograd i Priština.

„Beograd i Priština da nastave pregovore“

* Očekujete li da uskoro biti postignut nekakav sporazum o Kosovu?

– U ovom trenutku nije moguće predvideti ni sadržaj ni datum mogućeg sporazuma. Ipak, ja ohrabrujem obe strane da nastave da rade na zajedničkom cilju normalizacije odnosa.

Ovaj projekat finansira Evropska unija u saradnji sa listom Danas. Sadržaj ovog projekta je isključivo odgovornost lista Danas i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenja Evropske unije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari