Okrugli sto o stanju u kulturi: "Institucionalni pritisak, kultura treba da bude mesto otpora, a ne straha" 1Foto FoNet Aleksandar Barda

Učesnici okruglog stola „Hronika represije – kultura i odbrana prava na rad svakog od nas“ ocenili su večeras da je potrebno da se institucije kulture i umetnosti u Srbiji povežu i pruže otpor aktuelnoj vlasti, koja sprovodi represivne mera protiv njih, i istakli da kultura treba da postane mesto otpora, a ne straha.

Predsednik Sindikata glumaca Narodnog pozorišta u Beogradu Darko Tomović rekao je da su 6. februara podneli krivičnu prijavu protiv ministra kulture Nikole Selakovića, predsednika Upravnog odbora tog pozorišta Dragoslava Bokana i v.d. upravnika Dragoljuba Bajića.

Naveo je da je prošle nedelje mladim glumcima u tom pozorištu zaprećeno da će biti otpušteni i da će im biti otežano da rade u bilo kojoj državnoj instituciji, kao i u svemu što finasira država, kao što su filmovi.

Saša Ilić iz Narodne biblioteke Srbije ocenio je da je uvezivanje ljudi iz Beograda i drugih velikih gradova sa manjim gradovima veoma važno.

On je rekao da su svi suočeni sa vrlo sličnim problemima i da je neophodno stvaranje širokog fronta.

Estela Radonjić Živkov iz Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture istakla je da se „trenutno dešava represija na institucionalnom nivou“ i da je pitanje koliko će još meseci postojati taj Zavod.

Kao primer je navela da se u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture sprovodi interna revizija Ministarstva kulture.

Radonjić Živkov je rekla da je „potrebno da se institucije kulture umreže i da kultura postane mesto otpora, a ne straha“.

Virdžinija Đeković Miketić iz asocijacije Nezavisna kulturna scena Srbije rekla je da je Zajednica umetnosti i kulture pokrenula 15. novembra 2025. godine upitnik kojim su prikupljali svedočanstava o oblicima političke represije u kulturi i navela da su za mesec dana dobili oko 40 pojedinačnih odgovora.

Kazala je da su iskustva ljudi koji su odgovorili na upitnik „vrlo živa i da sve ono što im se desilo ostavlja kratkoročne, a često i dugotočne posledice po njihov profesionalni, ali i privatni rad, angažman i život u zajednici“.

„Najpotresnija svedočenja je da su ljudi često bili ne samo pod pritiskom dobićeš ili dobio si otkaz, već su s druge strane vrlo perfidno i ne toliko formalno bili izopštavani iz zajednice. To su procesi koji traju, gde se nečiji rad ne vrednuje, nipodaštava se, poništava se sa svim iskustvom koje on ili ona nosi u toj zajednici tokom prethodnih godina“, istakla je Đeković Miketić.

Ukazala je da u „sektoru kulture gubimo ljude, koji postaju demotivisani i ne žele više da se bave tim poslom, ali s druge strane i ne mogu, jer im je uskraćeno pravo na rad“.

Igor Ranković iz Beogradske filharmonije ocenio je da je „postavljanje direktora u institucijama kulture protivno želji kolektiva vrsta represije i pritiska“.

„Beogradska filharmonija ima problem sa novim vršiocem dužnosti zato što je postavljen kako je postavljen i mi ćemo insistirati da se radi po zakonu i da se napravi fer i transparentan konkurs“, rekao je,

Miloš Vojnović iz Šabačkog pozorište rekao je da je u februaru prošle godine njegova koleginica dobila otkaz, nakon čega je imala samo dva ročišta za godinu dana.

Naveo je da ih gradska vlast i uprava pozorišta ignorišu i da veoma mali broj zaposlenih u tom pozorištu dobija pravo da radi.

On je istakao da je prošlo 16 meseci bez premijere večernje predstave u Šabačkom pozorištu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari