BLOG UŽIVO Zelenski produžio ratno stanje za 90 dana, Rusija počela je proces povlačenja iz međunarodnih organizacija 1Foto: EPA-EFE/VASILIY ZHLOBSKY

Dvadesetjednogodišnji ruski vojnik Vadim Šišimarin izaći će danas pred okružni sud u Kijevu i sudiće mu se za ratne zločine tokom ruske invazije na Ukrajinu.

Sve vesti u vezi sa krizom na istoku Evrope možete pratiti na posebnoj stranici o sukobu Ukrajine i Rusije.

23.35 Ukrajinski Komitet za omladinu i sport predložio je ukrajinskom parlamentu usvajanje zakona o dodeli zvanja Heroja Ukrajine stranim državljanima. Prema tom pedlogu, zvanje Heroja Ukrajine mogu dobiti osobe koje nisu državljani Ukrajine za herojski podvig u vezi sa zaštitom prava i sloboda građana, nezavisnosti i teritorijalnog integriteta Ukrajine ili izvanredno postignuće.

23.05 Američka kompanija Gugl (Google) kaže da njegova ruska filijala planira da podnese zahtev za bankrot jer ne može da plati osoblje i dobavljače, preneli su danas ruski državni mediji. Ruska filijala podnela je obaveštenje o svojoj nameri da proglasi bankrot nacionalnom registru Fedresurs zbog zaplene bankovnog računa poslovnice od strane Moskve.

22.49 Kanadski premijer Džastin Trudo osudio je danas na Tviteru „neprihvatljivu“ odluku Moskve da zatvori biro kanadskih javnih medija CBC/Radio-Canada u Rusiji, kao odgovor na zabranu emitiranja kanala ruske grupe RT u Kanadi.

22.25 Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski potpisao je danas ukaz o produženju ratnog stanja i opšte mobilizacije u zemlji za još 90 dana, preneo je BBC. Ukaz je dostavljen parlamentu i da bi stupio na snag za njega mora da glasa najmanje polovina poslanika.

21.50 Beloruske vlasti su danas odobrile izmene krivičnog zakona kojima se smrtna kazna uvodi i za pokušaj izvršenja terorističkog akta, a kritičari vlade u Minsku navode da je taj potez usmeren protiv opozicionih aktivista. Belorusiji, kojom čvrstom rukom vlada predsednik Aleksandar Lukašenko, do sada je smrtna kazna bila predviđena za terorističke akte sa smrtnim ishodom, za brutalna i višestruka ubistva, prenosi agencija Rojters navode ruskih medija.

21.25 Član ukrajinske vlade Oleksandr Tkačenko poručio je danas stranim novinarima da se medijske aktivnosti „na okupiranoj teritoriji“ moraju odvijati u skladu sa propisima Ukrajine i optužio Rusiju da organizuje obilazak Marijupolja za strane redakcije da bi diskreditovala Ukrajinu.

Tkačenko je ocenio da je nemoguće govoriti o medijskim turnejama unutar područja „koja su pod kontrolom neprijatelja“, koji može da napravi „bilo kakvu sliku“ koja bi bila naklonjena Rusija, prenosi Ukrinfo.

20.20 Sjedinjene Američke Države danas su ponovo otvorile ambasadu u Kijevu, nakon što je tri meseca bila zatvorena zbog ruske invazije na Ukrajinu.

Zvanično ponovo pokrećemo operacije, rekao je agenciji Rojters portparol ambasade Danijel Langenkemp, uoči podizanja američke zastave, prenosi Glas Amerike

19.45 Predsednik SAD Džozef Bajden danas je nazvao odluku Finske i Švedske da traže članstvo u NATO-u „istorijskom“ i rekao da će „snažno podržati“ prijave.

Bajden će sutra u Vašingtonu sastati sa finskim predsednikom Saulijem Ninistom i švedskom premijerkom Magdalenom Anderson kako bi razgovarati o njihovim kandidaturama i situaciji u Ukrajini.

19.25 Vlada Rusije počela je proces jednostranog povlačenja iz više međunarodnih organizacija, uključujuću Svetsku trgovinsku organizaciju (STO) i Svetsku zdravstvenu organizaciju (SZO), izjavio je danas zamenik predsednik državne Dume Pjotr Tolstoj.

Ponovo ćemo razmotriti naše međunarodne obaveze i ugovore od kojih sada nemamo nikakvu korist, već samo direktnu štetu. Ministarstvo spoljnih poslova poslalo je u Dumu spisak tih ugovora i mi ćemo ga analizirati i predložiti da se povučemo iz njih, rekao je Tolstoj, prenosi Politiko.

19.05 Evropska komisija predložila je danas dodatnih devet milijardi evra zajmova EU Ukrajini da bi zemlja ostala u funkciji i da bi se uspostavio mehanizam grantova i zajmova „Obnovi Ukrajinu“, koji će biti napravljen po uzoru na fond EU za oporavak. Novac bi pozajmila Komisija na tržištu, uz garancije vlada država članica EU, u okviru programa makrofinansijske pomoći da Ukrajina ostane budžetski funkcionalna do kraja juna.

17.58 Ministar odbrane Bosne i Hercegovine Sifet Podžić izjavio je danas da je održao sastanke sa predstavnicima NATO-a iz Brisela u vezi sa pretnjama da bi Rusija mogla izvesti sajber napade na BiH. On je naveo da mu je rečeno da će NATO pomoći u ovom segmetnu.

17.30 Rusija je danas saopštila da proteruje desetine diplomata Francuske, Italije i Španije, posle proglašavanja ruskih diplomata za nepoželjne osobe u evropskim zemljama. Ministarstvo spoljnih poslova Rusije navelo je da proteruje 34 diplomate iz Francuske, 24 iz Italije i 27 iz Španije.

Francuskim diplomatama je dat rok od dve nedelje da napuste Rusiju, a kao razlog je navedena prošlomesečna „provokativna i potpuno neosnovana odluka francuskih vlasti“ o proterivanju 41 ruskog diplomate.

16.55 Vlada Češke Republike danas je jednoglasno odobrila članstvo Finske i Švedske u NATO-u samo nekoliko sati nakon što su dve države podnele svoje zahteve za kandidaturu. Premijer Petr Fiala rekao je danas da pozdravlja odluke skandinavskih država da se pridruže alijansi i dodao da njihove vojske u potpunosti ispunjavaju sve neophodne kriterijume za pristupanje.

16.30 Rusija je danas saopštila da se skoro 1.000 ukrajinskih boraca skrivenih u čeličani Azovstalj – njihovom posljednjem uporištu u opkoljenom južnom ukrajinskom lučkom gradu Mariupolju – predalo, javljaju strane agencije. Portparol ruskog Ministarstva odbrane general-major Igor Konašenkov rekao je da su se 694 ukrajinska borca iz Azovstalja „predali“ u protekla 24 sata, uključujući 29 ranjenih vojnika.

14.31Vadim Šišimarin (21) je prvi ruski vojnik kome se sudi u Ukrajini za ratne zločine. Prema navodima tužilaštva, Šišimarin je krajem februara ubio 62-godišnjeg civila u ukrajinskoj severnoj Sumskoj oblasti tokom povlačenja Rusije. Šišimarin je priznao krivicu i sada mu preti doživotna robija zbog kršenja zakona ratovanja. Nastavak suđenja zakazan je za sutra u većoj sudnici. Danas je, kako prenose novinaria sa lica mesta, bio prisutan veliki broj medija koji nisu mogli da uđu u sudnicu jer nije bilo mesta.

14.24 – Neke evropske zemlje se ponovo poigravaju idejom da Ukrajinu treba primorati da prekine borbe, čak i kada njene snage napreduju. Ovo bi bila katastrofa za kontinent, smatra Nikola Tenzer direktor odeska za Rusiju u CEPA.  Već nekoliko nedelja se, kaže, iz nekih zapadnih prestonica čuo zlokobni zvuk: da će najverovatniji ishod rata koji predvodi Rusija protiv Ukrajine biti zamrznuti konflikt, koji zahteva prekid vatre, ali ne i povlačenje ruskih invazionih armija.  Ova retorika ide ruku pod ruku sa dvosmislenim razgovorima o uslovima, vremenskom okviru ili čak mogućnosti pridruživanja Ukrajine Evropskoj uniji (EU) – a kamoli NATO-u. Rasprava o prekidu vatre (koju su poslednjih dana u različitim kontekstima pominjali lideri Francuske, Nemačke i Italije) još je čudnija s obzirom na situaciju na bojnom polju.

13.52 – Čečenski lider Ramzan Kadirov kazao je dana, između ostalog, na jednom događaju u Moskvi da je nemački kancelar Olaf Šolc „šizofreničan“, i takođe je priznao da Rusima rat nije lak.

13.49 – Ukrajinski obaveštajci tvrde da neke ruske jedinice odbijaju da se bore. ”Nekoliko jedinica 70. gardijske streljačke brigade već je otvoreno odbilo da učestvuje u ratu”, saopštila je Uprava za obaveštajne poslove Ministarstva odbrane, prenosi Kijev independent.

13.38Od početka godine kroz Srbiju je prošlo preko 20,000 državljana Ukrajine, dok se njih oko 6.000 trenutno nalazi u našoj zemlji. Većina je smeštena na privatnim adresama – kod rođaka i prijatelja – dok je tek oko 60-ak osoba, uglavnom žena i dece, u kolektivnom centru u Vranju. Ovo su podaci koje je danas iznela Gordana Grujičić, iz Grupe 484, tokom konferencije koalicije preEUgovor, na kojoj je bio predstavljen nezavisni polugodišnji izveštaj o napretku Srbije u klasteru 1.  Grujičić je objasnila da većina ukrijinskih izbeglica samo prolazi kroz Srbiju na putu ka susednim zemljama, pre svega Crnoj Gori, u kojoj značajan broj ima nekretnine.

13.09 Rusija je proterala 34 francuskih diplomata i osoblje u znak odmazde, saopštilo je njeno ministarstvo spoljnih poslova.

Kao odgovor, francusko ministarstvo spoljnih poslova osudilo je odluku Rusije da izbaci svoje osoblje iz moskovske ambasade.

Prošlog meseca Francuska je proterala 35 Rusa sa diplomatskim statusom u okviru talasa proterivanja u kojem je više od 300 Rusa proterano iz evropskih prestonica.

Kasnije tog meseca, francusko ministarstvo spoljnih poslova proglasilo je šest ruskih agenata koji su se predstavljali kao diplomate „personom non grata” nakon što je obavještajna istraga zaključila da rade protiv nacionalnih interesa Francuske.

12.51 Britanski premijer Boris Džonson rekao je da se raduje dobrodošlici Finskoj i Švedskoj u NATO, samo nekoliko sati nakon što su obe nordijske zemlje zvanično podnele prijave za pridruživanje vojnom savezu.

Džonson je tvitovao da je to bio „istorijski“ dan i rekao da je ruski predsednik Vladimir Putin „transformisao geopolitičke konture našeg kontinenta“.

12.29 Prema ukrajinskim oružanim snagama, oko 28.300 ruskih vojnika je ubijeno otkako su trupe napale Ukrajinu 24. februara.

U izveštaju objavljenom na svojoj Fejsbuk stranici, generalštab ukrajinskih oružanih snaga saopštio je da je Rusija izgubila još 400 vojnika tokom proteklog dana.

Pored toga, navodi se da je Rusija takođe izgubila 1.251 tenk, 3.043 oklopna vozila, 586 artiljerijskih sistema, 199 višestrukih raketnih sistema, 91 sistem protivvazdušne odbrane, 202 ratna aviona i 13 ratnih brodova i čamaca.

12.03 Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da nema pomeranja u mirovnim pregovorima sa Ukrajinom i tvrdi da Kijev pokazuje potpunu nespremnost da ih nastavi.

„Pregovori ne napreduju i primećujemo potpunu nespremnost ukrajinskih pregovarača da nastave ovaj proces“, prenosi Rojters, rekao je Peskov.

Peskov je ranije rekao da su izveštaji o nameri Rusije da izvrši invaziju na Ukrajinu „šupa i neosnovana” izmišljotina zapadnih medija, a u februaru je rekao da će ruske trupe biti „povučene u svoje stalne baze” nakon završetka zajedničke vojne vežbe sa Belorusijom.

Juče je novinska agencija Interfaks citirala zamenika ruskog ministra spoljnih poslova Andreja Rudenka koji je rekao da Rusija i Ukrajina ne vode razgovore „ni u kom obliku“ i da se Kijev „praktično povukao iz pregovaračkog procesa“.

10.53 Odluka Švedske i Finske da se prijave za članstvo u NATO-u pokrenula je pitanja za druge evropske zemlje koje zadržavaju neutralan stav. Ministar spoljnih poslova Austrije jutros je rekao da će njegova zemlja zadržati neutralni status.

„Situacija za nas izgleda malo drugačije“, rekao je austrijski ministar spoljnih poslova Aleksander Šalenberg nemačkom radiju Deutschlandfunk, prenosi Rojters, ukazujući na „ogromnu“ podršku javnosti neutralnosti u Austriji.

Šalenberg je rekao da će ta zemlja, koja dobija 80 odsto svog prirodnog gasa iz Rusije, nastaviti da pruža humanitarnu podršku Ukrajini, a ne smrtonosno oružje.

„Pomažemo u velikim razmerama, ali ne ratnom municijom i mislim da se pomoć Ukrajini ne može svesti samo na ratnu municiju“, rekao je on toj televiziji.

10.50 – Ukrajinski borci izvučeni iz poslednjeg bastiona otpora u Mariupolju odvedeni su u bivšu kaznenu koloniju na teritoriji pod kontrolom neprijatelja, a visoki vojni zvaničnik se nadao da bi mogli da budu razmenjeni za ruske ratne zarobljenike. Ali moskovski poslanik je rekao da ih treba izvesti “pravdi“, piše Asošiejted pres. Ruski parlament najavio je da će danas doneti rezoluciju da spreči razmenu boraca puka Azov, koji su se više nedelja nalazili unutar čeličane Azovstal dok je Mariupolj bio pod opsadom, javljaju ruske novinske agencije.

10.15 – Ruska raketa je pogodila je jutros stambeni deo Mikolajeva. Kako se navodi u saopštenju Službe za vanredne situacije, uništeno je nekoliko kuća dok je jedan građanin povređen.

 

10.14 – Britanska ministarka spoljnih poslova Liz Tras kaže da bi ruska imovina zaplenjena u Britaniji mogla da pomogne obnovi Ukrajine. Kako je kazala za Radio Tajms, “Naravno, radićemo na tome da Rusija mora da doprinese obnovi Ukrajine”.

09.58 – Zamenica ukrajinskog ministra odbrane Hana Maljar rekla je da su pregovori za oslobađanje boraca iz čeličane Azovstal u toku, kao i planovi za evakuaciju onih koji su još uvek unutra. Zvaničnici nisu rekli koliko ih je ostalo u Azovstalu nakon što je grupa od 264 ukrajinska borca – uključujući I teško ranjene – prevezeni iz fabrike 16. maja i odvedeni na teritoriju koju je okupirala Rusija. Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski rekao je da su u trenutne pregovore “uključeni najuticajniji međunarodni posrednici”.  Generalštab ukrajinskih oružanih snaga saopštio je danas da u Mariupolju ruski vojnici nastavljaju da blokiraju jedinice u čeličani Azovstal. Ukrajinska vojska je saopštila da ruske snage takođe napadaju Donjeck na istoku i da nastavljaju da granatiraju pogranične oblasti Černihiv i Sumi.

09.23Predstavnici Švedske i Finske jutros su u sedištu NATO-a u Briselu zvanično podneli zahteve za prijem u Severnoatlantski savez. Istorijski dan, piše na zvaničnom Tviter nalogu švedske misije pri NATO-u.

09.15 – Od 4 sata ujutro 24. februara 2022, kada je počeo oružani napad Ruske Federacije na Ukrajinu, do 24 sata u ponoć 16. maja 2022. Kancelarija visokog komesara UN za ljudska prava je zabeležila 7.814 civilnih žrtava: 3.752 poginulih i 4.062 povređenih. Većina zabeleženih civilnih žrtava prouzrokovana je upotrebom eksplozivnog oružja sa širokim udarnim područjem, uključujući granatiranje iz teške artiljerije i višestrukih raketnih sistema, kao i raketne i vazdušne udare. Kancelarija veruje da su stvarne brojke znatno veće, pošto je prijem informacija sa nekih lokacija na kojima su se vodila intenzivna neprijateljstva odložen, a mnogi izveštaji još uvek čekaju potvrdu. To se, na primer, tiče Marijupolja (regija Donjecka), Izijuma (regija Harkov) i Popasne (regija Luganska), gde postoje navodi o brojnim civilnim žrtvama.

09.09 – Endrju Strolajn iz Hjuman Rajts Voča, tvrdi da je ta organizacija pronašla obimne dokaze u 17 sela i gradova u Ukrajini koji su bili pod ruskom okupacijom: 31 pogubljenje po prekom postupku i druga protivzakonita ubistva; šest prisilnih nestanaka, slučajeve torture, 21 slučaj nezakonitog pritvaranja..

08.52 – Besmisleno je čuvati Putina od osećaja da gubi. On će to sam shvatiti i delovaće da se zaštiti, smatra Timoti Šnajder, ugledni američki istoričar i predavač na Jejlu.  Kako je napisao na Tviteru, “Ruska vojska nije saterana u ćošak. To je sila koja napada. Kada su poražene, jedinice se samo povlače preko granice u Rusiju”.  Putin, smatra Šnajder, vlada u virtuelnoj stvarnosti, gde uvek postoji put za bekstvo. “U Ukrajini se ne može saterati u ćošak, jer je Ukrajina pravo mesto. Ljudima u drugim društvima je teško da shvate da je Putin diktator koji kontroliše medije svoje zemlje. On vlada menjajući temu. Putin stalno menja temu. Poslednji put kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, njeni mediji su iz dana u dan menjali temu, dok su Rusi napredovali. Kada je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu ovog februara, mediji su se brzo prilagodili od tvrdnji da je invazija nemoguća do izjava da je neizbežna. Rusi su napredovali“.

08.16 – Evropska komisija danas će, kako je najavljeno, predstaviti plan vredan 210 milijardi evra o tome kako Evropa može da prekine oslanjanje na ruska fosilna goriva do 2027. i da iskoristi zaokret od Moskve da ubrza svoj prelazak na zelenu energiju. Da bi se zemlje odvikle od tih goriva, Brisel će predložiti trostruki plan: prelazak na uvoz više neruskog gasa, brže uvođenje obnovljive energije i više napora za uštedu energije, navodi se u nacrtu dokumenata, prenosi Rojters.

08.01 Nakon predaje boraca iz Azovstala koji su odvedeni na teritoriju pod kontrolom ruske vojske, Ukrajina se nada da će Rusi pristati na razmenu ratnih zarobljenika, a iz Moskve poručuju da ih „treba privesti pravdi“.

07.20 Vlada Australije uvela je sankcije protiv osam ruskih novinara, brojnih vladinih zvaničnika i pravnih lica, saopštilo je Ministarstvo spoljnih poslova i trgovine (DFAT).

07.14 Ruska vojska je izvela raketni udar na Dnjepar, pri čemu je jedna žena povređena, saopštio je predsednik Dnjepropetrovske regionalne vojne uprave Vadim Rezničenko.

06.51 Sudbina ukrajinskih vojnika koji su se krili u čeličani Azovstal, a koji su juče evakuisani odatle, ostaje neizvesna, piše Gardijan.

06.45 Dvadesetjednogodišnji ruski vojnik Vadim Šišimarin pojaviće se danas pred Okružnim sudom u Kijevu u Solomjanskom, po optužnici za ratne zločine i ubistvo sa predumišljajem, zbog smrti 62-godišnjeg muškarca na severoistoku Ukrajine 28. februara. Vojniku iz Irkutska u Sibiru preti moguća doživotna kazna.

Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski obratio se večeras na ceremoniji otvaranja Filmskog festivala u Kanu mimo prtokola. U obraćanju prisutnim putem video linka je rekao da će „mržnja nestati a diktatori umreti“.

Spremni smo da odbijemo agresiju na Rusiju, napisao je na kanalu Telegram zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev, prenela je agencija Tas.

Medvedev je zapretio ruskim “nuklearnim štitom”, koji se, kazao je, sastoji od arsenala najsavremenijeg i pouzdanog oružja koje “hladi ambicije onih koji su spremni da pokrenu Treći svetski rat.

Francuski predsednik Emanuel Makron rekao je danas svom ukrajinskom kolegi da će intenzivirati slanje francuskog oružje Ukrajini i da je spreman da odgovori na dodatne zahteve za pomoć.

U velikim razmerama uspeli su zajednički napori Evropske unije i SAD da Rusiji ograniče pristup visokoj tehnologiji zbog njenog rata protiv Ukrajine, saopštila je danas američka sekretarka za trgovinu Gina Raimondo.Ona je, nakon povratka sa sastanka saveta za trgovinu i tehnologiju EU i SAD u blizini Pariza, rekla da sankcije Rusiji „imaju snažan i značajan efekat“ i da je toj zemlji smanjen izvoz za 80 odsto od februara.

Zamenica ukrajinskog ministra odbrane Hana Malijar izrazila je danas nadu da će ukrajinski vojnici koji su se predali iz čeličane Azovstal u Mariupolju biti razmenjeni za ruske zarobljenike, uprkos izjave ruskog zvaničnika da su oni „zločinci koji moraju biti privedeni pravdi“.

Malijar je rekla da je komentar predsednika ruske Državne dume Vjačeslava Volodina politička izjava, zamišljena kao unutrašnja propaganda u skladu sa unutrašnjim političkim procesima u Rusiji.

Evropska unija će nastaviti da pomaže Ukrajini u vojnoj opremi, izjavio je danas u Briselu visoki predstavnik Unije za spoljnu i bezbednosnu Žozep Borelj.

“Ne bih se usudio da govorim o pretpostavkama koliko Rusija može izdržati, ali ako je istina da je izgubila 15 odsto svojih vojnika od početka rata, to je onda svetski rekord u gubicima vojske koja sprovodi invaziju na drugu zemlju”, rekao je Borelj nakon sastanka ministara obrane država članica Unije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari