EPA/PETER DEJONG / POOLDvadeset meseci traje progon Karima Kana, glavnog tužioca Međunarodnog krivičnog suda (ICC), koji je počeo onog trenutka kada je Kan 2024. izdao naloge za hapšenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua i tadašnjeg ministra odbrane Izraela Joava Galanta.
Administracija predsednika Donalda Trampa uvela je sankcije Kanu i nekolicini drugih zvaničnika i sudija ICC-a zbog naloga za hapšenje Netanjahua.
Zbog optužbi za navodno nedolično seksualno ponašanje Skupština država članica ICC izglasala je u petak uklanjanje tužioca Karima Kana sa funkcije, potvrdio je njegov pravni tim, ocenjujući da je ta odluka bila „politički motivisana“, prenosi Al Jazeera.

Tajab Ali, šef Kanovog pravnog tima, naveo je da je sudsko veće „jednoglasno“ utvrdilo da nalazi Kancelarije Ujedinjenih nacija za službe unutrašnjeg nadzora „nisu dokazali nedolično ponašanje niti kršenje dužnosti Kana prema relevantnom pravnom okviru“.
„Ova odluka ima ozbiljne posledice koje prevazilaze pojedinačni slučaj Kana“, rekao je Ali.
„Nezavisnost Međunarodnog krivičnog suda zavisi od toga da li su njegovi izabrani zvaničnici zaštićeni od uklanjanja putem postupaka koji su politički, proceduralno nepravedni ili u suprotnosti sa nalazima nezavisnih sudskih tela“.
Advokat je dodao da je Kan uklonjen „odlukom izvršnog glasanja dok je bio pod sankcijama i dok je Sud izložen ogromnom političkom pritisku“.
Ali je takođe rekao da odluka Skupštine država članica „ne prati dokaze niti zaključke jedinog sudskog postupka u ovom slučaju“.
Kanovi advokati ukazali su na „ozbiljne nedostatke“ u postupku, tvrdeći da istraga nije dokazala da je došlo do seksualnog nedoličnog ponašanja i da Kan nije dobio sveobuhvatnu priliku da odgovori na optužbe.
Kan (56) suspendovan je prošlog meseca od strane jednog od ključnih upravljačkih tela ICC-a, uoči tajnog glasanja u petak, na kojem je 82 od ukupno 125 članica glasalo za njegovo uklanjanje sa funkcije.
Za usvajanje predloga bila je potrebna apsolutna većina.
Prema navodima, samo 13 država glasalo je da Kan ostane na položaju tokom zatvorene sednice održane u sedištu Ujedinjenih nacija u Njujorku, piše Times of Israel.
Još 15 članica bilo je uzdržano, dok neke države nisu prisustvovale glasanju.
Osim što je supendovan u ICC Kanu je u matičnoj zemlji, Ujedinjenom Kraljevstvu zabranjeno bavljenje advokaturom, pošto ga je britanski Odbor za standarde advokatske komore suspendovao dok sprovodi sopstvenu istragu o optužbama protiv njega.
Navodna žrtva Kana
Navodna žrtva, malezijska advokatkinja koja je radila kao neposredna pomoćnica Karima Kana, iznela je svoju verziju događaja u intervjuu za CNN prošle nedelje.
Žena, koja je zatražila da bude identifikovana samo svojim imenom Sara, opisala je „postepeno pojačavanje pokušaja“ koje je, kako je navela, na kraju dovelo do fizičkog napada.
„Nema nikakve mogućnosti da nešto bude sporazumno kada postoji tolika razlika u moći“, rekla je ona za CNN. „Ono što mnogi ljudi, po mom mišljenju, ne razumeju jeste da gospodin Kan nije bio samo moj šef — on je bio šef svima.“
Kan, koji je na toj funkciji od 2021. godine, kategorički negira optužbe.
Pritisci SAD i Izraela
Glasanje u petak održano je u trenutku kada se ICC suočava sa kritikama i pritiscima iz Sjedinjenih Američkih Država i Izraela.
Američki državni sekretar Marko Rubio nedavno je zapretio da će sud „rastaviti ciglu po ciglu”.
Njegovo ministarstvo je u saopštenju navelo instrumente koje SAD razmatra u svojoj kampanji protiv suda. Između ostalog, SAD bi mogao da uvede zabrane ulaska zaposlenima u ICC ili da pooštri sankcije protiv suda i povezanih organizacija. Pominje se čak i pojačani nadzor nad državama „koje odbijaju da odbace lažni autoritet ICC-a, a istovremeno koriste američku pomoć”.
SAD je i ranije više puta vršio pritisak na ICC, ali novi pristup privukao je pažnju stručnjaka za međunarodno pravo širom sveta.
„SAD i Marko Rubio sada su u suštini javno obznanili nešto što traje već više od godinu dana – naime da SAD diplomatskim pritiskom i različitim sredstvima pokušava da utiče na druge države kako bi promenile svoje stavove, a delimično i način glasanja kada je reč o ICC-u”, smatra Andreas Šiler, zamenik rukovodioca programa za međunarodne zločine i pravnu odgovornost pri Evropskom centru za ustavna i ljudska prava (ECCHR) u Berlinu.
„Činjenica da se to sada proglašava kampanjom dodatno pokazuje da je reč o strateški promišljenom pristupu, da je obuhvat širi, te da se i druge države koje nisu članice ICC-a nastoji uključiti kako bi vršile pritisak”, rekao je Šiler u razgovoru za DW.
SAD nisu država članica Međunarodnog krivičnog suda, pa se dela počinjena na njenoj teritoriji ne mogu procesuirati u Hagu.
Međutim, ICC je nadležan kada se nekome na teret stavljaju zločini počinjeni na području neke države članice. Na toj osnovi izdati su nalozi za hapšenje ruskog predsednika Vladimira Putina kao i Netanjahua i Galanta.
Sudije tužile Trampa
Troje sudija Međunarodnog krivičnog suda tužile su predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa i njegovu administraciju zbog sankcija koje su im uvedene prošle godine, tvrdeći da su te mere bile nezakonite.
U tužbi podnetoj saveznom sudu na Menhetnu, sudije Kimberli Prost iz Kanade, Solomi Balungi Bosa iz Ugande i Ren Adelaid Sofi Alapini-Gansu iz Benina navele su da su sankcije osmišljene kako bi izvršile vanpravni pritisak, sa ciljem da kazne i prinude sudije.
Administracija Trampa uvela je prošle godine sankcije protiv više sudija Međunarodnog krivičnog suda u potezu bez presedana, kao odmazdu zbog odluke suda da izda nalog za hapšenje Netanjahua, kao i zbog ranije odluke da otvori predmet o navodnim ratnim zločinima američkih vojnika u Avganistanu.
Kao posledica sankcija, sudijama su blokirane nekretnine i imovina koje se nalaze u Sjedinjenim Američkim Državama. Organizacijama i kompanijama sa sedištem u SAD takođe je zabranjeno da sa njima obavljaju bilo kakve transakcije, uključujući pružanje novca, robe ili usluga.
Istraga o Gazi komplikuje slučaj
Optužbe protiv Kana isprepletane su sa istragom suda o ratu u Gazi.
„Politički razlozi su se umešali u ovaj slučaj, posebno zato što je ovo prvi put da je jedan tužilac zatražio naloge za hapšenje protiv saveznika neke zapadne zemlje“, rekla je za AP Iva Vukušić, istraživačica sa Univerziteta u Utrehtu koja prati ovaj proces, preneo je Rojters.
Ko je Karim Kan?
Kada je britanski tužilac Karim Kan maja 2024. podneo zahteve za izdavanje naloga za hapšenje više zvaničnika Izraela ( premijer Netanjahu i tadašnjeg ministra odbrane Izraela Joav Galanta), pred Pretresnim većem Međunarodnog krivičnog suda u Hagu za situaciju u državi Palestini usledile su burne reakcije Izraela i SAD.
Netanjahu je u video saopštenju označio „apsurdnim i lažnim“ naloge za hapšenje koje je zatražio Kan protiv njega i Galanta.
Netanjahu je ocenio da je taj potez uperen protiv čitave države Izrael.
“To je upereno protiv izraelskih vojnika (IDF) koji se bore vrhunskim heroizmom protiv odvratnih ubica Hamasa“, rekao je izraelski lider.
Netanjahu je postavio pitanje kako se neko može usuditi da upoređuje „monstrume Hamasa sa vojnicima IDF, najmoralnije vojske na svetu“.
Gotovo istovetna reakcija usledila je i iz SAD.
Tadašnji predsednik SAD Džozef Bajden je ocenio je „nečuvenim“ zahtev ICC za izdavanje naloga za hapšenje Netanjahua, zajedno sa visokim članovima Hamasa, zbog akcija sprovedenih u Gazi.
„Da budem jasan“, rekao je, „odbacujemo zahtev MKS za izdavanje naloga za hapšenje izraelskih lidera. Šta god ovi nalozi mogli da impliciraju, ne postoji ekvivalentnost između Izraela i Hamasa. Ono što se dešava tamo (Gaza) nije genocid“, naveo je Bajden.
Godinu dana ranije Kan je izazvao besnu reakciju zvaničnika Rusije kada je izdao nalog za hapšenje ruskog predsednika Vladimira Putina, optužujući ga da je odgovoran za ratne zločine počinjene u Ukrajini.
Zasebno je sud izdao nalog za Marijom Aleksejevnom Lvovom-Belovom, ruskom poverenicom za prava dece, pod istim optužbama.
Kremlj je ove optužbe i naloge nazvao “nečuvenim” i “besmislenim”.
Karim Kan je februara 2021. izabran od strane predstavnika 123 zemlje članice Međunarodnog krivičnog suda (MKS) za glavnog tužioca tribunala u Hagu za ratne zločine. Njegov mandat traje devet godina.
Kan je prethodno bio pomoćnik generalnog sekretara UN.
Kao glavni tužilac suda u Hagu ima jedan od najtežih mesta u međunarodnom pravu zbog prirode slučajeva koje sud razmatra, piše Al Jazeera Balkans.
Administracija tadašnjeg predsednika SAD-a Donalda Trampa je, podseća se, 2020. Kanovoj prethodnici na funkciju Fatu Bensudi i jednom od njenih glavnih pomoćnika uvela sankcije zato što su nastavili da istražuju navode o ratnim zločinima Amerikanaca u Afganistanu.
Britanac Karim Kan je advokat specijalista za ljudska prava. Vodio je specijalnu UN istragu o zločinima grupe ISIL i tražio suđenja slična onima za nacističke vođe u Nirnmbergu.
Prve odgovornosti po postavljenju na visoku funkciju u Hagu tužilac Kan imao je u odlučivanju o narednim fazama istrage o ratnim zločinima u Afganistanu i posebno spornoj istrazi o izraelsko-palestinskom sukobu iz 2014. u Gazi.
Kan je bio krunski tužilac u Državnom tužilaštvu Engleske i Velsa a imenovan je za višeg krunskog tužioca 1995.
U svojoj karijeri koja traje gotovo tri decenije Kan – koji je bio i branilac britanske kraljice Elizabete – radio je za gotovo sve međunarodne krivične sudove u ulogama tužioca i odbrane, kao i branioca žrtava.
Kan je proveo nekoliko godina angažovan na vodećim predmetima u Međunarodnom krivičnom sudu, Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju, Međunarodnom krivičnom sudu za Ruandu, Vanrednim većima u sudovima Kambodže i Specijalnom sudu za Liban.
Godine 2008. imenovan je za glavnog savetnika bivše novinarke Le Monda Florens Artman, koja je bila glavni portparol MKSJ i glavne tužiteljke Karle del Ponte, kada je optužena za nepoštovanje suda.
Kasnije je bio glavni savetnik zamenika predsednika Kenije Vilijama Ruta pred MKS-om i glavni savetnik zamenika premijera Kosova Fatmira Limaja pred EULEKS-ovim sudom na Kosovu od 2014. do 2017.
Karim Kan je rođen 30.marta 1970. u Edinburgu, Škotska od oca Pakistanca i majke Britanke. Kan je član muslimanske zajednice Ahmadija.
Bio je oženjen sa Jasmin Rehman Monom, ćerkom četvrtog halife muslimanske zajednice Ahmadija, Mirze Tahira Ahmada. Sada je u braku sa Malezijskom advokaticom Dato Šiamala Alagendra. Otac je dva sina.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


