Mond: Program Marin Le Pen pre svega nasleđe programa njenog oca Žan-Marija Le Pena 1foto FoNet/AP

Program liderke francuske ekstremne desnice Marin Le Pen (Marine), koja je ušla u drugi krug predsedničkih izbora u Francuskoj, pokazuje neke preokrete ali pre svega predstavlja kontinuitet programa nasleđenog od njenog oca Žan-Marija Le Pena (Jean-Marie) koji je osnivač njene stranke Nacionalno okupljanje, nekada poznate kao Nacionalni front, ocenio je danas pariski list Mond (Le Monde).

Le Penova, naslednica očeve stranke, koja je želela da izgladi i ublaži sliku stranke, tvrdi od svoje prve predsedničke kampanje 2012. godine da predstavlja novu „patriotsku“ političku opoziciju u odnosu na sada „globalističku“ politiku sadašnjeg predsednika, centriste Emanuela Makrona (Emmanuel Macron).

Međutim, Mond se zapitao da li je nekada Nacionalni front oca Le Pena, koji je 2018. postao Nacionalno okupljanje ćerke Le Pen zaista doživeo suštinske promene.

Pariski list je uporedio teme političkog programa oca i ćerke i ocenio da suštinski nema promena, jer u 23 od 40 analizanih tema dva programa postoji potpuna ili gotovo potpuna identičnost.

Kontinuitet je utvrđen u pitanjima imigracije, bezbednosti i institucija.

„Imigracija je jedan od najočiglednijih primera kontinuiteta. Glavne mere koje je zagovarala Marin Le Pen iste su kao one koje je branio Žan-Mari Le Pen u svoje vreme, a to su ukidanje državne medicinske pomoći ili prava tla za strance rođene u Francuskoj kojima bi tako bilo uskraćeno državljanstvo“, naveo je Mond.

Ista ova zapažanja su uočena u pitanjima bezbednosti i pravosuđa, sa ponavljajući predlozima kao što je pretpostavka samoodbrane koja bi bila dodeljena policiji, a na međunarodnu planu postoji ista bliskost sa Rusijom.

Institucionalne reforme koje predlaže Marin Le Pen iste su kao očeve, jer se zalaže za povratak predsedničkog sedmogodišnjeg mandata. Predlog o referendumu građanske inicijative takođe je bio deo programa oca Le Pena koji je to zvao „narodni referendum“.

Upotreba referenduma je centralna u diskursu francuske ekstremne desnice, pre svega zato što privlači glasače koji su razočarani trenutnim funkcionisanjem institucija.

Međutim, Marin Le Pen izbegava druge očeve kontroverzne teme, kao što je ponovo uvođenje smrtne kazne. Ipak, ona nije tu temu skroz izbrisala iz programa jer 2012. godine pomenula da bi o tome možda trebalo da se pitaju Francuzi na referendumu.

Tokom ove predsedničke kampanje, Le Penova nastoji da iznese neke nove mere koje se razlikuju od istorijske linije Nacionalnog fronta. Među tim merama su smanjenje cene gasa i struje i socijalne zaštita. Takođe je predložila smanjenje broja poslanika i senatora u parlamentu.

Le Pen se sada fokusirala na pokušaj da ubedi građana u sopstveni kredibilitet, naveo je pariski list.

Mond na kraju teksta ocenjuje da su neki njeni preokreti ocenjeni kao oportunistički i da potkopavaju koherentnost programa.

List kao primer je naveo da je Marin Le Pen 2017. odustala od ideje o snižavanju poreza na gorivo, ali se godinu dana kasnije predomislila u jeku pokreta „Žuti prsluci“, da bi se sada ponovo vratila na stav iz 2017.

Francuska u nedelju dobija novog predsednika u drugom krugu izbora na kojem su kandidati Le Penova i predsednik Francuske, centrista Makron.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari