Bioskop Balkan: Prikazan i film o venčanju Obrenovića 1Foto: BC

U zdanju koje se nalazi na uglu ulica Makedonske, Braće Jugovića i Bulevara despota Stefana bio je smešten jedan od starijih gradskih bioskopa – bioskop „Balkan“.

Za zgradu u kojoj se nalazi ne može se precizno utvrditi godina izgradnje, ali smatra se da je to bilo između 1867. i 1870. godine. Objekat je podignut na temeljima nekog starijeg zdanja, a postoji verovanje da se na ovom mestu verovatno nalazio turski han. Projektant zgrade nije poznat, a podigao ju je i bio njen prvi vlasnik Đorđe Pašona, bogati Cincarin poreklom iz Makedonije. Upitan u to vreme šta gradi, Pašona je odgovorio: „Zidam sikiracija od tvrd materijal“.

U zgradi se prvobitno nalazio hotel „Bulevar“, koji je u to vreme imao 14 soba i bio hotel prve kategorije. Dnevna štampa o ovom zdanju tada je veoma puno pisala. Godine 1885. reklamira se čak kao hotel „sa elegantnim nameštenim sobama i elegantnim zimskim i letnjim salonom“. Dopisnik engleskog lista „Dejli Ekspres“ H. Vivijen prikazuje hotel 1896. godine kao beogradski mjuzik hol. U njegovim salama održavane su ozbiljne muzičke i scenske priredbe, a gostovali su i mnogi strani umetnici. Od kraja 19. veka u sali počinju da se daju i bioskopske predstave. Isto tako, na ovom mestu svoje predstave izvodio je i „Orfeum“, prvo srpsko vodviljsko humoristično-satirično društvo. Vremenom je zgrada i doziđivana, a kasnije zbog starosti postaje hotel drugog ranga. Početkom 20. veka Pašona prodaje zgradu trgovcu Vanđelu Tomi, koji je ovo imanje zaveštao Srpskom trgovačkom udruženju.

U hotelu je, između ostalih, prikazan i film o venčanju Aleksandra Obrenovića sa Dragom Mašin 1900. godine. Deset godina kanije emitovan je i zvučni film „Hronomegafon Gomon“. Nakon toga, u hotelu je počeo da radi i stalni bioskop pod nazivom „Grand bioskop porodice Gomon“. Izuzev toga, mnogi događaji još vezuju se za ovu zgradu. Naime, iz kafane hotela krenula je 1903. godine i jedna od pet zavereničkih grupa, kada je izvršen prevrat u kom su ubijeni kralj Aleksandar i njegova žena Draga. Ista godina značajna je i za Radnički savez, što ukazuje tabla koja se danas nalazi na ovom zdanju. Na njoj piše: „U ovoj zgradi održani su osnivački kongresi Srpske socijaldemokratske partije i glavnog Radničkog saveza 2. avgusta 1903. godine. U njoj su održani i kongresi 1904, 1907, 1908, 1909, 1910. godine“. U hotelu su, međutim, jedno vreme boravili i poznati književnici Jakov Ignjatović i Gustav Matoš.

Od 1909. godine hotel se vodi pod nazivom „Opera“. U sali hotela tada predstave je davala prva opera u Beogradu. Izvodile su se opere „Prodana nevesta“ Bedžiha Smetane i „Knez Ivo od Semberije“ Isidora Bajića, kao i opereta „Baron Trenk“ Srećka Albinija. Opera je prestala sa radom već 1911. godine. Posle Prvog svetskog rata na ovom mestu otvoren je stalni bioskop „Opera“, u kom su prikazivani uglavnom kaubojski i avanturistički filmovi. Današnji naziv „Balkan“ dobija 1928. godine.

Bioskop „Balkan“ je do pre nekoliko godina radio kao stalni bioskop. Zgrada u kojoj se nalazi 1984. godine zaštićena je kao spomenik kulture, kada je zaštićena i njena namena. Zaštićeni status, naime, ukazuje na to da će u ovom objektu i u budućnosti biti prikazivani filmovi.

Ponovo u žiži interesovanja

Pre nekoliko dana plakat sa obaveštenjem da se zgrada kultnog bioskopa „Balkan“ izdaje, koji je osvanuo na fasadi, ponovo je pokrenuo pitanje budućnosti ovog zdanja. Ipak, vlasnik Saša Marčeta tvrdi da zgrada neće biti rentirana, a da će filmske projekcije početi najverovatnije u oktobru 2018. godine. Prema njegovim rečima, oglas za zakup biće povučen, jer niko od ponuđača nije ispunio uslove. „Hteli smo da vidimo koliko je tržište zainteresovano za ovaj objekat, a uslov je bio da neko preuzme bioskop i uloži u njegovu rekonstrukciju“, kaže Marčeta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari