Analiza Raskrikavanja: Na naslovnicama u 2022. skoro 1.200 manipulacija i dezinformacija 1Foto: Stanislav Milojkovic

Tokom protekle godine, listovi Informer, Alo, Večernje novosti, Kurir i Srpski telegraf objavili su na naslovnim stranama najmanje 1.174 manipulativna naslova, najčešće u vidu neutemeljenih ili pristrasnih tvrdnji, dezinformacija ili manipulacija činjenicama, pokazuje najnovija analiza Raskrikavanja.

Najviše manipulativnih vesti – dezinformacija, pristrasnih ili tvrdnji za koje nisu postojali dokazi, prošle godine imao je Informer – čak 363. Iza njega je Srpski telegraf sa najmanje 253, slede Večernje novosti sa 238 takvih vesti na naslovnicama, Alo sa 198 i Kurir sa 122 takve tvrdnje.

Rezultati analize pokazuju da je prošle godine objavljeno više manipulacija na naslovnim stranama nego godinu pre toga. Raskrikavanje je tokom 2021. godine izbrojalo manje od 1.000 spornih ili netačnih tvrdnji na naslovnim stranama i to šest tabloida (uključujući Objektiv koji je tokom prošle godine prestao da izlazi iz štampe).

Razlog ovome bi mogla biti važna dešavanja koja su obeležila prošlu godinu i za tabloide bili „riznica“ raznih manipulacija – pre svega rat u Ukrajini i njegove posledice, parlamentarni i predsednički izbori u aprilu i dešavanja na Kosovu.

Sa naslovnih strana su se u zavisnosti od perioda i dešavanja smenjivali razni akteri, ali se nekoliko njih naročito istaklo. U prvoj polovini godine imali smo prilike da nešto češće na naslovnim stranama viđamo lidera opozicije Dragana Đilasa, ali i Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog, dok se u drugoj polovini godine učestalo pojavljivao (u negativnom kontekstu) premijer Kosova Albin Kurti. Jedini koji se u kontinuitetu pojavljivao tokom cele godine, gotovo uvek u pozitivnom, a ponekad i u neutralnom kontekstu, bio je Aleksandar Vučić, čije je lice na naslovnim stranama ovih pet listova prikazano najmanje 851 put.

Dominantan vid manipulacije, bili su neutemeljeni naslovi za koje u samom tekstu nije bilo dovoljno ili čak nikakvog potkrepljenja dokazima i argumentima.

Osim toga, dominirale su i pristrasne tvrdnje u vidu komentara, uvreda ili „usklika“ na račun različitih aktera, a nauštrb argumenata, čime su se tabloidi otvoreno svrstavali na jednu stranu. Zabeleženo je i više primera manipulacija činjenicama, ali i dezinformacije i lažne vesti.

Ratne igre Informera

Prorežimski tabloid Informer je, kako su izbrojale novinarke Raskrikavanja, i prošle godine bio nesumnjivi šampion manipulacija na naslovnim stranama – bilo ih je najmanje 363, dakle više od jednom dnevno budući da je tokom godine izašlo 306 brojeva.

Godina je počela razračunavanjem sa liderima opozicije, s obzirom da su Srbiju na proleće očekivali izbori. Mogli smo da čitamo tekstove o „Savu CIA Manojloviću“ koji sprema „krvave nerede“, Ponošu kao „NATO kandidatu“, „lažnim ekolozima“, „hejterima“ i „bednicima“ iz opozicije.

Vodeći kampanju protiv njih, ovaj tabloid je često tvrdio da su rekli nešto što nisu – „izvrtanje“ tuđih izjava je bio jedan od najčešćih vidova manipulacije prošle godine u Informeru.

Krajem februara, Informer je otvorio eru ratnih manipulacija sada već dobro poznatom naslovnom stranom na kojoj je pisalo „Ukrajina napala Rusiju“, a tokom narednih meseci ovaj tabloid će pisati kako je Putin „zgazio“ Ukrajinu, kako se desio njegov „munjeviti udar“ i kako Ukrajina na kolenima „moli za milost“. Slika predsednika Rusije na naslovnim stranama pojavila se 86 puta.

Kako je rat odmicao, tako je tabloid pisao o krizi sa hranom i energentima, ali u evropskim zemljama: „EU moli za gas“ ili „Švajcarska – ko zagreje stan na više od 19 stepeni ide u zatvor“, za šta smo utvrdili da je reč o čistoj dezinformaciji.

U oko upada naslov: „Svetu preti velika glad“, u čijem je nastavku odmah i tvrdnja da „Srbija ima dovoljno hrane“. Ovo je, inače, bio uobičajeni narativ prorežimskih medija kada je reč o ekonomskim posledicama rata – u svetu skoro pa gladuju, u Srbiji je sve pod kontrolom – o čemu je Raskrikavanje pisalo i prošle godine u velikoj analizi o izveštavanju medija o rusko-ukrajinskom sukobu.

Dok je u prvoj polovini godine glavni negativac, kao i godinu dana pre toga, bio Dragan Đilas čija je slika objavljena najmanje 32 puta u negativnom kontekstu, od druge polovine godine – sa pogoršanjem krize na Kosovu – „štafetu“ je preuzeo premijer Kosova Albin Kurti.

Njegovo lice se na naslovnicama Informera pojavilo najmanje 49 puta, a svaki od tih puta Informer nije štedeo reči – nazivali su ga, između ostalog, „tempiranom bombom“, „šiptarskim ološem“ i „psihopatom iz Prištine“.

Izveštavanje o Kosovu pratile su i česte najave rata, naročito u vreme kada je kosovska vlast pokušala da uvede RKS tablice. Tada je i Raskrikavanje analiziralo kako izgleda medijsko-propagandno potpirivanje vatre iz Beograda ali i Prištine.

Reč „rat“ je upravo bila jedna od najčešćih na naslovnim stranama ovog tabloida.

Istovremeno je brižljivo održavan kult ličnosti predsednika Aleksandra Vučića koji se na naslovnim stranama pojavio 142 puta, gotovo isključivo u pozitivnom kontekstu – sprečavao je najavljivane ratove i smirivao tenzije, „branio Srbiju“ i „razbijao“ protivnike.

Ostaka analize pročitajte na Raskrikavanje.rs

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari