Simbol ratnih razaranja u bivšoj Jugoslaviji 1Foto: EPA/ Srdjan Suki

Od avgusta do novembra 1991. godine, hrvatski grad Vukovar bio je pod opsadom.

Srpske snage, uključujući i JNA, preuzele su 18. novembra kontrolu nad gradom. Civilno stanovništvo Vukovara je okruženo i neselektivno granatirano. Grad je tada skoro potpuno uništen, a na stotine građana je ubijeno. Iz masovne grobnice na Novom groblju u Vukovaru ekshumirano je 938 tela. Stotine muškaraca i žena je zatočeno i odvedeno u zatvore u Srbiji.

Brojni hrvatski civili i vojnici sklonili su se u već prenatrpanu Gradsku bolnicu. JNA je 20. novembra iz bolnice izvela više od 200 Hrvata i drugih nesrba. Tretirani su kao ratni zarobljenici i odvedeni u kasarnu JNA u Vukovaru. Tog popodneva, hrvatski zarobljenici prevezeni su iz kasarne na farmu Ovčara kod Vukovara. Prema svedočenjima pred Haškim tribunalom, još su u autobusima mučeni, šutirani, udarani šakama i kundacima po glavi… Emil Čakalić, koji je preživeo zločin na Ovčari, svedočio je da su im psovali „majke ustaške“ i pretili da „nećemo dobro proći“.

„Jedan čovek nas je dočekivao kad smo izlazili iz autobusa i džepario. Daj novce, daj novce“, rekao je Čakalić, dok je Dragutin Berghofer naveo da je morao da dođe do špalira, gde su ga tukli. Kazao je da su zubi ispadali, da je sve bilo krvavo… Mnogi zarobljenici su teško povređivani, mučeni su i prebijani raznim predmetima – puškama, bejzbol palicama, drvenim štakama…

Uveče 20. novembra, JNA se povukla sa Ovčare i zarobljenike prepustila srpskim paravojnim formacijama. „Počelo je organizirano ili grupno izvođenje. I te grupe su se formirale, jedno 10-20 ljudi, koje su poslagane u kolonu i izvođene van. To je trajalo sve dok nisam i ja izveden“, rekao je zaštićeni svedok pred Tribunalom, dodajući da je on iskočio iz kamiona na putu ka mestu streljanja. Uspeo je da preživi.

Srpske snage su mučile i potom ubile zarobljenike. U masovnoj grobnici kod Ovčare pronađeno je 200 tela. Samo osam ljudi je uspelo da preživi ovaj monstruozni zločin. Pred Haškim tribunalom, zbog propusta da spreče zločine na Ovčari, osuđeni su oficiri JNA – pukovnik Mile Mrkšić na 20 godina zatvora i major Veselin Šljivančanin na deset godina zatvora.

Mrkšić je odlučio da povuče oficire i vojnike JNA koji su čuvali ratne zarobljenike na Ovčari 20. novembra 1991. Tim činom, pružio je bitnu praktičnu pomoć Teritorijalnoj odbrani (TO) i paravojnim snagama koje su tada mogle da izvrše ubistva. Mrkšić je propustio da tokom tog istog popodneva spreči dalje vršenje krivičnih dela okrutnog postupanja i mučenja koja su počinjena na Ovčari, a o kojima je bio obavešten.

Šljivančanin, iako je bio odgovoran za bezbednost ratnih zarobljenika i iako je posetio Ovčaru u vreme kad su oni bili zlostavljani, nije učinio ništa da zaustavi premlaćivanje ili da spreči njegovo nastavljanje. Nije dao odgovarajuća naređenja vojnoj policiji koja je čuvala zarobljenike i nije obezbedio, čak ni zatražio, da im bude poslano pojačanje.

Takođe, za iste zločine oslobođeni su kapetan JNA Miroslav Radić i lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj, dok su tri optužena preminula pre izricanja presuda – predsednik Srbije Slobodan Milošević, predsednik opštine Vukovar Slavko Dokmanović i Goran Hadžić, predsednik Vlade samoproglašene Srpske autonomne oblasti Slavonija, Baranja i zapadni Srem (SAO SBZS) i nakon toga predsednik Republike Srpske Krajine (RSK).

Podsetimo, Haški tribunal (Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju) je od svog osnivanja podigao optužnice protiv 161 lica za teške povrede međunarodnog humanitarnog prava počinjene na području bivše Jugoslavije od 1991. do 2001. godine. Postupci protiv 119 lica su okončani.

Sve o zločinima u Vukovaru i suđenjima, možete pronaći na sledećem linku: www.irmct.org/bcs/pamtimo-pad-vukovara

Šljivančanin – Od osuđenog ratnog zločinca do SNS

Nakon izdržanih pet od deset godina zatvora, Veselin Šljivančanin se vratio u Srbiju. On je, kako je sam rekao u maju ove godine, na predlog predsednika Srbije i lidera Srpske napredne stranke (SNS) Aleksandra Vučića postavljen u Glavni odbor SNS 2014. ili 2015. godine. On je u emisiji „Hit tvit“ na TV Pink izjavio da je preživeo „dosta teških situacija u životu, kad mi bio najteže pojavile se hiljade Beograđana, među njima su bili i Aleksandar i Andrej Vučić“. Poslednjih godina, Šljivančanin gostuje širom Srbije na tribinama srpske desnice i SNS.

Upravo je na jednoj od takvih tribina, održanoj u organizaciji SNS u Beški, Inicijativa mladih za ljudska prava mirno protestovala zbog Šljivančanina. Naime, aktivisti i aktivistkinje Inicijative su raširili transparent „Ratni zločinci da zaćute da bi se progovorilo o žrtvama“ i izrazili protest duvanjem u pištaljke, nakon čega su fizički napadnuti. Umesto da napadači na njih budu kažnjeni, Prekršajni sud u Rumi, odeljenje u Inđiji osudio je aktiviste/tkinje Inicijative na novčane kazne zbog kršenja Zakona o javnom redu i miru.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari