Janković: Novi zakon ne osigurava politički nezavisnog ombudsmana 1Foto: Media centar

Usvajanje novog Zakona o zaštitniku građana sada je već samo stvar formalnosti i trenutka kada će potreban broj narodnih poslanika pritisnuti zeleni taster.

I dok predstavnici vlasti insistiraju da će novi zakon stvoriti uslove za unapređenje nezavisnosti i efikasnosti rada zaštitnika građana, predstavnici stručne javnosti imaju svoje rezerve.

Advokat Miloš Janković, nekadašnji zamenik Zaštitnika građana ističe da je propuštena prilika da se osigura da na poziciju ombudsmana može da dođe istinski politički nezavisna ličnost.

– Važeći zakon predviđa da za ombudsmana ne može da bude biran niko ko je član političke stranke. Međutim, ovom formulacijom se ne obezbeđuje politička nezavisnost kandidata za određenu javnu funkciju. Neko može neposredno pre izbora ili postavljenja da napusti političku stranku ili kao što smo već imali primere, da zamrzne članstvo, ističe Janković.

Iz tog razloga, kako navodi, novi zakon je trebalo da unapredi proceduru izbora ombudsmana.

– Zakon predviđa da se Zaštitnik građana bira u skupštini kvalifikovanom većinom. Međutim, ako pogledate sastav parlamenta jasno je da vladajuća koalicija može sama, bez problema, da obezbedi takvu većinu. Zato je trebalo insistirati na tome da izbor ombudsmana podrazumeva konsenzus relevantnih činilaca koji bi uključivali i opozicione stranke, ali i predstavnike civilnog društva, navodi Janković.

On je naglasio da je jako dobro to što se predviđa da će ubuduće ombudsman biti biran na samo jedan, osmogodišnji mandat, bez mogućnosti reizbora, ali i dodao da će nov zakon predstavljati korak unazad kada je u pitanju postupanje Zaštitnika po pritužbama građana.

– Novi zakon formalizuje postupanje po pritužbama, iako su preporuke da treba da se ide u suprotnom smeru. U tom smislu, postavljanje ograničavajućih uslova za podnošenje pritužbi u smislu iscrpljivanja svi pravnih lekova po mom mišljenju uticaće na smanjenje broja pritužbi. Poseban je problem to što je predviđeno da Zaštitnik građana okončava postupak podnošenjem izveštaja kontrolisanom organu javne vlasti, umesto da mu upućuje preporuke za otklanjanje utvrđenih nedostataka u radu, što je smisao postojanja ombudsmana, navodi Janković.

S druge strane, ministarka državne uprave i lokalne samouprave Marija Obradović je obrazlažući nacrt zakona u parlamentu izjavila da se njime stvaraju pravni uslovi za unapređenje nezavisnosti i efikasnosti rada zaštitnika građana, što je opšti cilj koji je postavljen u Akcionom planu za Poglavlje 23.

„Smatram da ključne novine u odnosu na postojeći zakon treba posmatrati kroz tri aspekta: prvi aspekt čine nova, zakonom poverena ovlašćenja zaštitnika građana, drugi se odnosi na unapređenje statusne, funkcionalne i finansijsko-budžetske nezavisnosti zaštitnika, a treći na unapređenje efikasnosti i efektivnosti njegovog rada“, rekla je Obradović u sredu u skupštini.

Ona je navela da će zaštitnik građana biti ovlašćen da daje mišljenje državnim organima u postupku pripreme propisa ili zakona, dok je do sada ovakvo ovlašćenje imao samo prema Skupštini i Vladi, a kako je ocenila, biće nezavisniji jer se bira na osam godina bez reizbora, a ne kao do sada na pet uz mogućnost reizbora.

Obradović je odbacila primedbe dela javnosti da procedura po kojoj kandidate za zaštitnika predlažu poslaničke grupe stavlja zaštitnika u podređen položaj u odnosu na političke stranke.

„Hoću da istaknem da se Ustavom jemči i priznaje uloga političkih stranaka u demokratskom oblikovanju političke volje građana, da su prema postojećim izbornim propisima, ovlašćeni predlagači izbornih lista, pored ostalih, političke stranke i koalicije političkih stranaka, kao i da se prema Zakonu o Narodnoj skupštini, u Skupštini obrazuju poslaničke grupe iz reda narodnih poslanika. Stoga, bilo kakvo nezadovoljstvo postojećim političkim i izbornim sistemom, jer se ove primedbe suštinski odnose upravo na to, ne može biti rešeno Zakonom o zaštitniku građana“, rekla je Obradović.

Ona je pojasnila da zaštitnik građana utvrđuje činjenično stanje po pritužbi ili po sopstvenoj inicijativi, predlaže mere i iznosi preporuke organu uprave.

„Zaštitnik građana ne pokreće bilo kakve pravne postupke, kao što je postupak razrešenje javnih funkcionera ili disciplinski postupak, već podnosi inicijative, upućuje preporuke, upozorava i ukazuje na nezakonitosti i nepravilnosti u radu i postupanju organa uprave“, rekla je Obradović i dodala da se predloženo rešenje ne razlikuje od drugih uporednih rešenja.

Bez komentara do usvajanja zakona

Zoran Pašalić, aktuelni Zaštitnik građana nije želeo da komentariše odredbe novog Zakona o zaštitniku građana. Kako je naveo, svoje mišljenje o zakonu, u čijem pisanju je i sam učestvovao, daće nakon što isti bude usvojen u Narodnoj skupštini.

Ovaj projekat finansira Evropska unija u saradnji sa listom Danas. Sadržaj ovog projekta je isključivo odgovornost lista Danas i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenja Evropske unije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari