Glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji Muamer Zukorlić odbio je poziv reis-ul-uleme Islamske zajednice Srbije Adema Zilkića da se obojica povuku sa svojih funkcija. „Poziv Adema Zilkića da se povučem sa mesta glavnog muftije Islamske zajednice u Srbiji, a on sa mesta u Islamskoj zajednici Srbije, samo potvrđuje zašto je organizovana agresija na Islamsku zajednicu 2007. godine.

Zilkić je veštački proizveden da bih ja bio uklonjen sa čela Islamske zajednice. Postojanje takve tvorevine koja se zove Islamska zajednica Srbije jeste rezultat režimske aktivnosti. Režim je nastojao da ovlada Islamskom zajednicom, a smatrali su da to nije moguće dok ja vodim IZ. Ovim dešavanjem samo se raskrinkava pozadina pokušaja cepanja IZ. To je besmislica i Zilkić je poslednji čovek koji može bilo šta da predlaže“, izjavio je Zukorlić, koji je ovih dana boravio u Turskoj i sa ministrom inostranih poslova Ahmetom Davutogluom i čelnikom Dijaneta (Uprave za verska pitanja) i verskim liderom turskih muslimana Mehmetom Gormezom razgovarao o inicijativi ove zemlje za ujedinjenje islamskih zajednica na teritoriji Srbije.

Turska inicijativa i pregovori o ujedinjenju obnarodovani su jesenas i očekivao se uspešan završetak do kraja 2011. godine, došli su, međutim, do za sada nepremostivih problema. Mada je beogradska strana, u liku dva ministra Sulejmana Ugljanina i Rasima Ljajića, prvobitno prihvatila turski predlog čija je suština ujedinjenje dve verske organizacije ovdašnjih muslimana, izbor novog verskog lidera, pri čemu se za čelnu funkciju ne bi kandidovali ni Zukorlić ni Zilkić, kao i zabrana političkog delovanja buduće jedinstvene islamske zajednice, ubrzo je došlo do „zatezanja“, pre svega oko sedišta buduće IZ i položaja muftije Zukorlića. Muftija Zukorlić i reis-ul-ulema Islamske zajednice BiH Mustafa Cerić, kojoj organizacijski pripada i IZ u Srbiji, takođe su prihvatili turski predlog. Zukorlić je prihvatio da ode sa funkcije glavnog muftije i dobije nižu poziciju muftije sandžačkog ili novopazarskog. Prema pisanju pojedinih sarajevskih medija, Beograd je navodno tražio od Turske da Zukorlić ne samo ode sa vodeće funkcije u IZ već i iz javnog života i iz Srbije. Od Turske je traženo da Zukorliću ponudi funkciju van Srbije, koju ovaj ne bi mogao da odbije. Tu ideju, tvrdi se, odbijaju i Turska i Zukorlić, kome navodno ne pada na pamet da napusti Sandžak.

Mada je očigledno da nikakav dogovor o ujedinjenju IZ u Srbiji i IZS nije trenutno moguć, Turska ne odustaje, iako se nalazi u neprijatnoj situaciji, jer očigledno teško mogu da nađu kompromis između zahteva Beograda i stavova reisa Cerića i muftije Zukorlića. Turski zvaničnici odbijaju da govore o ovoj temi, a veruje se da pre izbora u Srbiji nije moguć bitniji pomak u ujedinjenju dve islamske zajednice. Vlastima u Beogradu verovatno ne bi odgovarao dogovor uz posredovanje Turske, jer bi ih deo opozicije sigurno optužio da Sandžak „predaju Turcima“. Bošnjačkoj demokratskoj zajednici, najmlađoj partiji sandžačkih Bošnjaka koju predvodi Emir Elfić, šurak muftije Zukorlića, nepostizanje dogovora ide na ruku zato što bi svoju kampanju mogli da fokusiraju na kritici Beograda, koji je u očima velikog dela sandžačke javnosti viđen kao glavni krivac za podele u IZ i izbore pretvore u referendum o jedinstvenoj verskoj zajednici muslimana.

Predstavništvo u SAD

Institucije koje su pod uticajem muftije Zukorlića nastavljaju svoje aktivnosti na raznim „frontovima“. Tročlana delegacija, (Mevlud Dudić, Jahja Ferhatović i Sead Šaćirović) predstavnika Internacionalnog univerziteta u Novom Pazaru (koji nije dobio akreditaciju), Bošnjačke kulturne zajednice i Narodnog vijeća Sandžaka otputovala je u SAD. Rektor Internacionalnog univerziteta Mevlud Dudić trebalo bi da poseti Kolumbija univerzitet, dok Jahja Ferhatović i Sead Šaćirović planiraju da u Njujorku otvore predstavništvo Sandžaka. Njih trojica trebalo bi da razgovaraju i sa dva američka kongresmena. Do sada su ove organizacije otvorile predstavništvo u Švedskoj i BiH. Mada pojedini beogradski mediji ovim predstavništvima daju političke atribute, nazivajući ih čak „ambasadama“, njihova dosadašnja delatnost svodila se na povezivanje sandžačke dijaspore, apele za ulaganje u Sandžak i kulturnu saradnju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari