Rio Tinto: Nejasno kako bi referendum mogao da zaustavi gradnju rudnika 1Foto: FoNet/ Milica Vučković

Samo od rudne rente koja iznosi pet odsto od prihoda finalnog proizvoda, prema preliminarnim podacima, država Srbija prihodovaće između 35 i 38 miliona evra na godišnjem nivou, a kada se tome dodaju razne takse, doprinosi i porezi, očekivani iznos je između 120 i 130 miliona, dok će budžet Loznice sa sadašnjih 20 dostići oko 37 miliona.

Precizniji podaci biće poznati u septembru, kada bude objavljena kompletna studija o ekonomskim efektima programa „Jadarit“ – rekla je za Danas Vesna Prodanović, generalna direktorka Rio Sava Exploration, ćerka firme multinacionalne rudarske kompanije Rio Tinto.

Prema ranije iznetim procenama, u periodu od deset godina nakon otvaranja rudnika, koje je, ukoliko izgradnja počne 2022. planirano za 2026. godinu i uzimajući u obzir cene sva tri proizvoda, litijum karbonata, borne kiseline i natrijum sulfata, Rio Tinto će zaraditi oko četiri milijarde evra. Procenjeni profit strane kompanije iz eksploatacije srpskog rudnog bogatstva samo je jedan od razloga zbog kojeg se pod sloganom „Rio Tinto – marš sa Drine“ već mesecima održavaju protesti ekoloških i drugih organizacija.

One ukazuju da će radom rudnika i preradom minerala trajno biti devastiran ogroman kompleks sada plodnog poljoprivrednog zemljišta, a da će se negativan uticaj odraziti i na vode, naročito podzemne kao i na lokalitete koji predstavljaju kulturnu baštinu tog kraja. Protest je zakazan i danas, ispred zgrade skupštine Loznice gde bi trebalo da odbornici potvrde prostorni plan kojim je definisana zona izgradnje rudnika i preradnih postrojenja.

Dan ranije, juče, predstavnici srpskog ogranka Rio Tinto obratili su se javnosti. Između ostalog, rečeno je da ne razumeju protest jer je Vlada Srbije još u februaru prošle godine usvojila Prostorni plan za Srbiju u kome je evidentirano otvaranje procesa eksploatacije rude u lozničkom kraju, pa odbornici mogu samo da konstatuju to stanje, ne mogu ga menjati.

– Projekat „Jadar“ ne može da se realizuje bez saradnje sa lokalnom zajednicom, mi gotovo 20 godina koliko smo prisutni u okolini Loznice razgovaramo sa ljudima, ali je sredinom prošle godine počeo da se razvija negativni sentiment prema planovima Rio Tinta. Mi to razumemo, ali molimo ljude za strpljenje jer će već u septembru biti izrađena studija uticaja na životnu sredinu kao i druge studije neophodne za dobijanje različitih dozvola. Tek onda ćemo imati prave informacije na kojima može da se gradi dijalog – rekla je juče novinarima Vesna Prodanović i dodala da će izgradnja angažovati 2.100 radnika od kojih 750 visokoobrazovanih, a da će kasnije u eksploataciji biti angažovano oko 1.500 ne računajući partnere za koje će se truditi da budu iz lokalne sredine. Dodala je da za Rio Tinto to nije prioritet, ali da je kompanija zainteresovana da zaključi komercijalne ugovore sa fabrikama koje će njihov finalni proizvod koristiti u svojoj proizvodnji zbog čega je već uspostavljena saradnja sa odgovarajućim grupacijama u Evropskoj uniji.

Ona je potvrdila da je centrala već izdvojila 2,4 milijarde dolara za pokretanje projekta kojim je obuhvaćena i izgradnja infrastrukture, pristupnog puta i železnice. Naglasila je da otvaranje rudnika litijuma i borita predstavlja najveću grinfild investiciju u Srbiji, ali da je i najznačajniji projekat Rio Tinta koji je sa rudarsko-industrijskim kompleksima prisutan u više desetina zemalja.

– Zameraju nam to što otkupljujemo zemlju i objekte pre nego što smo dobili dozvole za realizaciju projekta. Međutim, zakonski uslov za dobijanje raznih saglasnosti jeste da smo vlasnici zemljišta. Od ukupno oko 400 hektara na kojima će biti izgrađeni rudnik i prerada, za 64 odsto parcela i 77 odsto objekata već su poslate ponude. Prihvatilo ih je oko 60 odsto vlasnika. Reč je uglavnom o zemljištu treće i četvrte kategorije, ali ima i plodnih površina. Tim vlasnicima pomažemo da nađu novu lokaciju na kojoj će moći da nastave sa poljoprivrednom proizvodnjom – rekla je Prodanović.

Objasnila je da više ponuda nije poslato jer se za neke parcele ne znaju vlasnici, a kod nekih se čeka na rešavanje imovinsko-pravnih pitanja, dok „jedan broj vlasnika nije zainteresovan za prodaju“. Kako je rečeno na konferenciji, cilj kompanije je da se do zemljišta dođe dogovorom i da se manje od deset odsto obezbedi eksproprijacijom.

Prodanović je priznala da će izgradnja uticati na životnu sredinu, ali kaže da će kompanija učiniti sve da rizik svede na prihvatljivu meru koja se današnjom tehnologijom može sanirati.

Na pitanje da li eventualno referendum o kome se govori može da poremeti njihove planove, rečeno je da su o tome čuli iz medija, da se ne zna na kom području bi mogao biti organizovan, ali da će se u svakom slučaju truditi da detaljno informišu one koji u njemu odlučuju.

„Kompanija će se prilagoditi, ali nije jasan pravni okvir po kome bi eventualno negativan odgovor građana zaustavio projekat“, rečeno je na konferenciji.

Ministarstvo odlučuje

– Ministarstvo zaštite životne sredine određuje pitanja na koja mora da odgovori studija procene uticaja na životnu sredinu u kojoj su najvažniji delovi mere koje moraju da se preduzmu kao i monitoring u fazi realizacije i u narednih 30 godina nakon zatvaranja. Rio Tinto dostavlja predlog rešenja, ali konačnu odluku i uslove, posle javnog uvida, donosi stručna komisija Ministarstva – objasnila je Margarita Milosavljević, glavna savetnica za zaštitu životne sredine u Rio Sava Exploration.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari