Hoće li naprednjaci uopšte konstituisati Skupštinu Beograda i zašto se čini da neće? 1Foto: Print screen RTV

Srpskoj naprednoj stranci je važno ko će voditi Beograd do eventualnih novih izbora i zato se, prema našim saznanjima, razmišlja o tome da nova Skupština Grada Beograda, ne bude konstituisana do isteka roka, kako bi postojeći Privremeni organ u kojem oni imaju većinu opstao do izbora.

Konstitutivana sednica gradskog parlamenta odložena je za 1. mart nakon što odbornici SNS i SPS 19. februara nisu ušli u salu i dali kvorum.

Obrazloženje za odustajanje od konstituisanja Skupštine našli su u „punom legitimitetu vlasti“ i većini, koju bi koaliciji naprednjaka i socijalista sa ukupno 54 odbonika dali samo svih šest odbornika liste „Mi – glas iz naroda Aleksandar Jerković“.

Predsednik Privremenog organa i kandidat SNS za gradonačelnika Aleksandar Šapić je rekao da većina postoji, ali da se čeka dogovor sa Branimirom Nestorovićem, liderom „Mi – glas iz naroda“. Nestorović pak poručuje da bi pre na izbore nego podržao vlast naprednjaka.

Međutim, osim što je naprednjacima odjednom bitan pun legitimitet za vlast u Beogradu, njima se otvorio još jedan problem, a to je sastav privremenog organa koji treba da vodi grad do eventualno novih izbora, ako odluka o izborima bude doneta.

U postojećem PO, formiranom 30. oktobra 2023, nakon što je gradonačelnik Aleksandar Šapić, podneo ostavku a Skupština Beograda raspušetna jer nije izabrano novo rukovodstvo grada, većinu čine SNS i SPS. SNS ima dva člana (Aleksandar Šepić i Aleksandar Mirković), SPS jednog (Nikola Nikodojević) a liste Moramo i Ujedinjenji po jednog (Dobrica Veselinović i Vladimir Obradović).

Ukoliko Skupština Beograda ne bude konstituisana do 3. marta, kada ističe zakonski rok, ili pak ne bude izabran gradonačelnik mesec dana od konstituisanja Skupštine, Vlada imenuje privremeni organ, koji ima predsednika i četiri člana, a obavlja tekuće i neodložne poslove iz nadležnosti skupštine i izvršnih organa grada. Vlada to treba da uradi kako u članu 86 Zakona o lokalnoj samoupravi piše “vodeći računa o političkom i nacionalnom sastavu raspuštene skupštine jedinice lokalne samouprave”.

U narednom članu Zakona se navodi da „ako se u jedinici lokalne samouprave ne sprovedu izbori za odbornike ili ako se posle sprovedenih izbora ne konstituiše skupština u skladu sa ovim zakonom u roku od dva meseca od objavljivanja rezultata izbora, Vlada imenuje privremeni organ iz člana 86″.

Od toga kako naprednjaci budu tumačili ova dva člana Zakona, zavisi hoće li skupština biti konstituisana i ko će biti u privremenom organu.
Iz izjave Šapića u emisiji „Pravi ugao“ može se zaključiti da naprednjacima više odgovara da nova skupština grada koju čine odbornici posle izbora 17. decembra ne bude konstituisana, jer bi, kako je rekao u tom slučaju PO ostao isti, odnosno odnos snaga u njemu bi bio u korist SNS.

Opozicija pak smatra da u novom PO većinu treba da imaju liste „Srbija protiv nasilja“ sa dva člana i koalicija Nada sa jednim. Ostala dva bi pripala SNS-u. To je za Danas rekao Zoran Alimpić, zamenik člana Gradske izborne komisije.

Šapiću je u „Pravom uglu“ u poslednjim minutima emisije postavljeno pitanje o tome da SNS ne sme da dozvoli nove izbore u glavnom gradu, jer bi – ako posle 1. marta bude jasno da će se ići na novo glasanje – Beograd vodio Privremeni organ u kojem bi moglo da se dogodi da opozicija ima većinu.

Šapić je odgovario da PO mora na nešto da se referiše, a to je na poslednju skupštinu koja je postojala 2023. do 1. novembra.

– Da bi mogao da se formira novi PO, on mora da odslikava stanje u konstituisanoj skupštini. Da bi mogao da se pravi novi PO, mora da se konstituiše skupština i da se dođe do većine, jer za razliku od Republike u gradu morate već da imate većinu prilikom konstituisanja (zarad izbora predsednika skupštine i sekretara nakon čega se Skupština smatra konstituisanom prim. aut). A ako se Skupština ne konstituiše, onda ostaje stari PO i stari odnos snaga jer poslednja skupština odražava njegov sastav. To je zakon – objasnio je on.

Kako je zaključio, najlogičnije bi bilo da ostane stari PO, ali Vlada teoretski može da promeni sastav, ali ne može da menja odnos snaga i da se poziva na bilo šta drugo osim na poslednju konstituisanu skupštinu koja je bila u prošlom mandatu.

Iz ovoga bi se moglo zaključiti da konačna odluka o tome šta će se dešavati 1. marta još nije doneta, ali da naprednjaci razmišljaju o svim varijantama.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari