Korać: Vrlo ružan nacionalistički istup 1Foto: Stanislav Milojković

Incident na otvaranju sobe Zorana Đinđića u Šamcu pokazao je koliko još ima puno netolerancije u našem regionu. Koliko je malo potrebno da se svaka dobra inicijativa osujeti.

Ovo će jako loše odjeknuti. To jeste bio nacionalistički ispad i to vrlo ružan. Meni se čini da je ono što smo videli samo posledica onoga što se radi a ne uzrok. Kada vidite instrumentalizaciju hrvatsko-srpskih odnosa, onda nije nikakvo čudo da neki ljudi dođu i kažu da srpski premijer ne može da ima ni portret ni knjige na mestu koje formalno drže franjevci odnosno Katolička crkva. To pokazuje, ako tako mogu da kažem, potpunu neodgovornost naših političkih elita, kaže za Danas Žarko Korać povodom incidenta koji se dogodio na otvaranju Spomen-sobe Zoranu Đinđiću u Kući mira u selu Tišina kod Šamca.

Grupa Hrvata povratnika, kako su javili mediji, sprečila je otvaranje spomen-sobe i predavanje na temu „Suočavanje sa prošlošću“, koje je trebalo da održi Korać, bliski Đinđićev saradnik.

Korać navodi da je reč o inicijativi Marka Oršolića, koji krajnje dobronamerno pokušava da uspostavi međureligijsku saradnju i u tome je jako iskren.
– To je mala soba u zgradi koja se koristi za predavanja i susrete takve vrste, u kojoj je portret Zorana Đinđića, knjige, tekstovi o njemu i jedan Zoranov tekst. Moje predavanje nije bilo prvo, bilo ih je puno. I nikad nikakvog incidenta nije bilo. To je više simbolično napravljeno u želji da se oda počast čoveku koji je, bar što se Srbije tiče, započeo proces demokratizacije i pomirenja u regionu. Gospodin Oršolić i njegovi saradnici su bili zaprepašćeni dolaskom desetak ljudi koji su bili vrlo agresivni i uglavnom su vređali njega. Bila je vrlo neprijatna atmosfera. Nismo bili ugroženi kao ljudi, ali je bilo puno agresije i pretnji posebno prema Marku. Moram reći da to pokazuje užasnu meru netolerancije. LJudi koji su došli na predavanje i na otvaranje sobe, neki čak iz Sarajeva, bili su nemoćni da to spreče – opisuje Korać.

Prema njegovim rečima, organizatori, razumljivo, nisu želeli da zovu policiju.
– Rekli su ako treba policijom štititi otvaranje sobe, onda… Oni su to radili zbog Zorana Đinđića. Kada su pitali te koji su protestovali zašto vam smeta Zoran Đinđić, oni su vikali: „Ne treba takva soba da bude u tom domu“. Bilo je priče da oni očigledno ne žele da predsednik vlade Srbije ili bilo ko iz Srbije ima bilo šta u tom centru. To jeste bio nacionalistički ispad i to vrlo ružan – kaže Korać.
Kako dodaje, pomirenje i suočavanje s prošlošću biće nastavljeno, iako ni Oršolić nema podršku u sredini u kojoj živi.

– Ali ovo upravo potvrđuje da treba nastaviti tim putem. Ono što je loše u regionu, između Srba i Hrvata, ali sada i Bošnjaka, jeste da se srpsko-hrvatski i nacionalni odnosi vrlo lako instrumetalizuju radi povećanja rejtinga i glasova kad god su izbori. To se radi i u Hrvatskoj i u Srbiji. Vrlo je zabrinjavajuće to što političari rade – zaključuje Korać.

Marko Oršolić, hrvatski sveštenik i prvi čovek Kuće mira, za Danas kaže da se o pomirenju i suočavanju s prošlošću ne može govoriti bez pominjanja Zorana Đinđića, ali da je do incidenta došlo jer ljudi nisu pripremljeni za suočavanje s prošlošću. On dodaje da je Spomen-soba Zorana Đinđića otvorena u privatnoj kući, a ne tamo gde je prvobitno trebalo da bude.


Pajtić: Đinđić smeta šovinistima i primitivcima

Bojan Pajtić, predsednik DS, za Danas kaže da je Đinđić vodio politiku čija je ideja bila da Srbija i ceo Balkan budu deo sveta u kome će ratovi i sukobi biti deo prošlosti, a prosperitet, uređenost i dobrosusedski odnosi temelj sadašnjosti i budućnosti regiona. „Bio je najprogresivniji političar svog vremena u ovom delu Evrope. Čovek kome su i u koga su verovali mudri i pristojni ljudi, nezavisno od nacionalnosti. Zato Zoran Đinđić smeta šovinistima i primitivcima. Kako u Srbiji, tako i u Hrvatskoj i u Bosni. NJima je ideja života bez mržnje nepodnošljiva“, kaže Pajtić za naš list.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari