Šta su razlozi za eventualno zatvaranje sednice SB UN o Kosovu: Istorijski govor predsednika Srbije sigurno nije uzrok 1foto EPA-EFE/Peter Foley

Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija 23. oktobra održaće drugu godišnju sednicu posvećenu Kosovu i Metohiji, ali bi ona ovoga puta mogla da bude zatvorena za javnost. Takva odluka još nije zvanično doneta, ali je Brazilu koji će predsedavati sednicom, generalni sekretar UN Antonio Gutereš sugerisao baš zatvaranje sednice.

Kao opravdanje za ovakav zahtev Gutereš je naveo da su tenzije između Beograda i Prištine bile vidljive tokom prethodnog sastanka SB UN 27. aprila, te da su obe strane otvorenu sednicu iskoristile da predstave narative koji promovišu nestabilnost u regionu.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, gostujući na TV Prva, rekao je da je ideja o zatvaranju senice SB UN uperena upravo protiv njega, zbog toga što ne znaju šta će reći na sednici 23. oktobra. Ponovio je da je govor koji je održao u UN održao da bi sve što je rekao ušlo u istoriju, a sve što je rekao bila je istina.

„Šta me briga šta će reći stranci, govorio sam u UN da bi ušlo u istoriju …. Sada traže da sednica SB bude zatvorena, jer ne mogu da se dogovore sa mnom oko toga šta ću da govorim, jer niko nema kontrolu nad onim što bih mogao da kažem, to kaže Antonio Gutereš javno, računaju da ću biti blag prema njemu, jer ga poštujem“, rekao je predsednik Srbije.

Dodao je i da svoje govore ne daje nikom na uvid.

„Ne dajem svoje govore nikome da ih pregleda i čita već ih sam sastavljam i pišem i izgovaram ono što želim i mislim“, pojasnio je Vučić..

Vučićevi istorijski govori za domaću upotrebu, ali svet za njih ne mari

Srećko Đukić, karijerni diplomata, smatra da razlozi koje Vučić navodi za eventualno zatvaranje sednice SB UN ne stoje, jer je to demokratska institucija, a ne partijski plenum ideoloških istomišljenika. Razloge za zatvaranje treba tražiti u iznalaženju rešenja za kosovsku krizu koja je eskalirala nakon događaja u Banjskoj.

„Naravno da to nema nikakve veze sa time šta će neko nesto reći, pa ni Vučić. Ko uostalom može kontrolisati šta će neko govoriti? Niko. SB OUN je demokratska institucija, a ne partijski plenum ideoloških istomišljenika. Uveren sam da se traži rešenje za okončanje krize na Kosovu i oko Kosova, i da je potebna radna, konstruktivna atmosfera, a ne ostrašćeni (istorijski) govori za publiku“, navodi Đukić.

Dodaje da SB OUN hoće da ukaže da je dogovor oko Kosova postignut u Ohridu i da to treba realizovati.

„Zar to ne treba i Srbiji, Ili neko misli da zaoštrava stanje na Kosovu do poslednjeg Srbina“, ističe Đukić.

I za Bojana Pajtića, univerzitetskog profesora, pretenciozno je Vučićevo verovanje da je on glavni razlog za moguće zatvaranje sednice SB UN.

„Možda je neko trebalo da mu javi da, dok je držao “istorijski govor” u Skupštini UN, nikog nije bilo u sali. Predstavnici država članica su otišli na kafu dok je govorio, jer je u globalnim okvirima nebitan. Možda neko da mu pojasni i to da on, zapravo, nije Tito, jer je Tito umro. Da mu objasni i to da nikog u Savetu bezbednosti nije briga šta će govoriti. Ali, sve to tihim glasom i polako da mu jave, da ga ne povrede“, navodi Pajtić.

I Zdravko Ponoš, predsednik stranke Srbija centar, smatra da je Vučićevo obraćanje na Generalnoj skupštini UN bilo namenjeno za domaću javnost. Uobličeno je tako da ga domaćoj javnosti predstavi kao državnika. Da njegovi glasačai kažu – e neka im je rekao.

„To njegovo naricanje da je svet nepravedno mesto naravno nikoga vani nije dotaklo. Nemam dilemu da bi i Vučićev govor na otvorenoj sednici Saveta bezbednosti bio za identičnu namenu. Njegova tvrdnja da neko u UN hoće da mu cenzuriše govor, a da on to ne dozvoljava pa zato traže zatvorenu sednicu SB UN je priča za malu decu“, kaže Ponoš.

Poručuje da bi bilo bolje da se on ozbiljno pozabavi saniranjem štete koju je Banjska napravila spoljnopolitičkoj poziciji zemlje.

Događaj u Banjskoj nije deo izveštaja UNMIK-a, ali će o njemu biti reči

Nekadašnji saradnik predsednika Srbije, a danas član pokreta Uvek za Srbiju Dragan Šormaz tvrdi da Vučić poslednjih par godina ne govori istinu po bilo kom pitanju, manipuliše i dovodi naše građane u zabludu.

Cilj mu je da od sebe pravi žrtvu i pravi sliku „jadni Vučić, šta mu rade ovi zlotvori sa zapada, ali on se bori za sve nas“. „U stvari on je van kamera, pred njima savijene kičme i bukvalno moli za spas sopstvene kože“, navodi Šormaz, predsednik skupštine pokreta Uvek za Srbiju.

Dodaje i da nije razlog za zatvranje sednice SB UN to što ne žele da čuju predsednika Srbije, već što žele da vide optužnicu za teroristički napad u Banjskoj.

„Onaj koji se brani na sudu ima pravo i da laže, za sada se Vučić brani od suda javnosti, ali posle optužnice i EULEX izveštaja, Srbija će se naći u veoma teškoj situaciji i više neće imati kredibilitet da u korist Srba sa Kosova dovede završetak dijaloga“, objašnjava sagovornik Danasa.

Doduše, događaji iz Banjske zvanično neće biti deo izveštaja UNMIK-a, jer se to desilo 24. septembra, ali će o tome sigurno biti reči u raspravi.

Izveštaj se odnosi na tenzije do kojih je došlo na severu KiM u maju. Izveštaj obuhvata činjenice da su Srbi bojkotovali lokalne izbore, da su albanski gradonačelnici izabrani sa svega 4 odsto glasova i da je došlo do sukoba kada su ti „gradonačelnici“ pokušali da uđu u opštinske zgrade. Govori i da je do sukoba došlo u Zvečanu i da je srpska vojska tada stavljena u stanje pripravnosti i raspoređena uz administrativnu liniju.

Šta su sve razlozi za zatvaranje sednice SB UN o KiM

Sagovornici Danasa navode da su razlozi za zatvaranje sednice SB UN višestruki, ali i da taj Guterešov predlog ne mora nužno da bude njegova vlastita inicijativa. Pre bi se reklo da mu je to sugerisano.

Iako su članovi Saveta bezbednosti jedinstveni u podršci dijalogu kojim posreduje Evropska unija, postoje, međutim, duboke podele između pet stalnih članica – onih koje priznaju samoproglašenu nezavisnost „Kosova“ (SAD, Velika Britanija i Francuska), i onih koje ne priznaju (Rusija i Kina) i snažno podržavaju poziciju Srbije.

Među ostalim članicama koje će prisustvovati sednici, sedam priznaje samoproglašenu nezavisnost tzv. Kosova (Albanija, Gabon, Gana, Japan, Malta, Švajcarska i Ujedinjeni Arapski Emirati), a tri ne priznaju (Brazil, Ekvador i Mozambik).

Još je jedno pitanje oko kog nisu saglasne stalne članice SB UN, a to je pitanje izmene UNMIK-ovog mandata. SAD su tražile okončanje mandata UNMIK-a i smanjenje učestalosti sednica o situaciji na KiM, slično kao i Velika Britanija, dok se Rusija protivi toj ideji i zalaže se za otvorene i redovne sednice SB UN o KiM .

Da bi sednica SB UN bila zatvorena za javnost, predlog Gutereša trebalo bi da podrži najmanje 9 bilo kojih članova SB (tu nema veta), objašnjava sagovornik Danasa iz diplomatskoh krugova.

Pojašnjava da je opšte pravilo da su sednice javne i niima mogu da prisustvuju svi članovi UN, mediji, publika.

Kada se sednice SB UN zatvaraju za javnost

„Zatvorene (closed) sednice su se retko praktikovale u praksi SB. Tu se misli na zvanične sednice koje se održavaju u sali SB, na kojima, po pravilu, prisustvuju samo članovi SB, bez prisustva drugih zemalja članica UN, medija, publike. Takve sednice sazivane su najčešće radi odlučivanja o izboru Generalnog sekretara UN i pripreme godišnjeg izveštaja SB za Generalnu skupštinu. Bilo je i nekih slučajeva kada su se u prošlosti razmatrale neke krize, kao Bliski istok, Kipar, Zalivski rat. I o takvim sednicama vodi se zapisnik, ali članovi SB odlučuju da li će se on objaviti ili će ostati pohranjen u jednom primerku kod Generalnog sekretara“, objašnjava sagovornik Danasa.

Dodaje da ako je reč o nekom kriznom žarištu, SB može pozvati i involvirane strane da na njoj učestvuju, podrazumevajući da je reč o zatvorenoj sednici.

„Ako bi se izveštaj UNMIK razmatrao na zatvorenoj sednici, SB bi pred sobom imao dve opcije: da ga razmatra samo uz učešće članova SB i druga da pozove Srbiju i predstavnike privremenih vlasti sa Kosova da takođe učestvuju. Posle toga bi morao da odluči da li će o sednici biti publikovan zapisnik ili samo kominike“, ističe diplomata koji se čitav radni vek bavio multilateralnim pitanjima, posebno u UN.

Dodaje da one zemlje, članovi SB koje smatraju da bi izveštaje UNMIK trebalo razmatrati na godišnjem nivou i da SB treba sve manje da se bavi tim pitanjem, verovatno bi bile za zatvaranje sednice.

„Sa druge strane, Srbiji bi verovatno odgovarala javna sednica. Ali, na kraju, o svemu odlučuju samo članovi SB i biće onako kako se oni dogovore“, zaključuje sagovornik Danasa.

Da podsetimo sednici SB UN 23. oktobra, bila ona javna ili zatvorena, prisustvovaće predsednik Srbije Aleksandar Vučić i predsednica Kosova Vjosa Osmani.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari