Sporazum o metrou još nepoznat, kao što ne znamo ni detalje o Vansiju 1Foto: FoNet/ Ministarstvo finansija

Izgradnja beogradskog metroa vredna 4,4 milijarde evra bila je glavna ekonomska stvar o kojoj je delegacija Srbije predvođena predsednikom Aleksandrom Vučićem prethodna dva dana razgovarala sa francuskim državnim vrhom.

Biće to, naglasio je Vučić, ključan projekat u ekonomskoj saradnji Srbije i Francuske, a gradnja prve metro linije trebalo bi da počne do kraja ove godine.

Francuski predsednik Emanuel Makron rekao je da Francuska radi studiju izvodljivosti koje je stigla do poslednje faze.

Na tome su, istakao je, angažovani Alstom i drugi francuski partneri, koji će omogućiti da Beograđani 2028. putuju metroom.

Poseta srpske političke delegacije u kojoj su bili i ministri finansija i građevinarstva Siniša Mali i Tomislav Momirović, kao i zamenik gradonačelnika Goran Vesić, nije izazvala veliku pažnju tamošnjih medija, u Srbiji se pak pisalo više o političkom aspektu i dijalogu Prištine i Beograda iako je delovalo da je poenta pre svega na metrou.

„Najbolji arhitekti i građevinski inženjeri u Srbiji odlučivaće o izgledu stanica, a građani o izgledu vozova“, rekao je Momirović posle sastanka sa predstavnicima francuskih kompanija Alstom i Ežis.

Posle ovog sastanka, a pre polaska za Lion gde ih danas čeka novi sa projektantima, Goran Vesić je rekao da su sa Alstom pregovarali o „detaljima komercijalnog ugovora, dizajnu vagona i dinamici rada“.

Konsultant za strana ulaganja Milan Kovačević kaže da bi u demokratskoj državi vlast morala da vodi računa o tome da gubi poene ako sakriva stvari, ali da je kod nas sve moguće tajna i da će velika novost biti i to ako budu građane pitali kako će izgledati vozovi.

„Izgled će odrediti proizvođač, jedino možemo odlučivati o boji, da li žuto, crveno ili plavo. Mislio sam da će građani odlučivati o stanicama, tu bi imalo logike“, kaže Kovačević za Danas.

Kada je živeo u Engleskoj, seća se, da su građani poštom dobijali pisma da se izjasne o tome da li ulica treba da bude jednosmerna ili ne i da je bilo tako kako su oni odlučili.

„Nema mnogo svrhe pričati da će građani na nešto uticati, kada kod nas ni neke elementarnije stvari nisu tako postavljene“, napominje on.

Priča o izgradnji metroa prilikom ovog sastanka je, smatra Kovačević, trebalo da bude najvažnija tačka koja se saopštava medijima.

„Mi nemamo informacija, znamo da je potpisano sa Francuzima šta su namere, očigledno je da je namera da nam oni isporuče vagone. Ideja je da se bušenje tunela poveri kineskoj kompaniji. Bilo bi pametno da smo probali da na nekom tenderu vidimo da li bi neko bio bolji, povoljniji izbor za to, ali kod nas se to ne radi“, ističe Kovačević.

Da bi se metro, kako kaže, stvarno izgradio u realnom vremenu potrebno je uraditi vrlo dobro studiju izvodljivosti i zato, napominje, nije razumno to što smo Francuzima poverili izradu studije, već da je trebalo da je sami uradimo.

„Studija prvo mora da definiše šta je projekat, da li je sve jedan ili ih ima više posebnih, o stanicama, vagonima. Onda kod svakog projekta videti ko su najpodobniji izvođači sa stanovišta tehnologija i znanja, videti da li se isplati, koliko košta. Vrlo je važno i kako će se finansirati i kakva je dinamika“, ističe naš sagovornik.

Studija uvek treba da što bolje sagleda čitav posao, napominje on, a ovde očito neće biti tako, jer Francuzi rade studiju u kojoj će najviše voditi računa kako da smeste sebe, sa vagonima, vozovima, pomoćnim uređajima.

„Bilo je priča i da će se pojedinačno davati stanice izvođačima, međutim dosta je toga što se ne zna“, ističe Milan Kovačević.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić kaže da je ekonomija stecište svega i orijentacija na Francusku za njega nije loša.

„Druga stvar je kakav će sporazum napraviti, to još uvek ne znamo, kao što ne znamo ni sve detalje o Vansiju“, ističe Savić za Danas.

Orijentacija na Francusku koja je druga zemlja u Evropi posle Nemačke, napominje on, uopšte nije loša, kao što nije loše imati i više alternativa. Savić podseća da je Francuska bila tradicionalni saveznik Srbije, što se izgubilo posle 1999.

„Iako izgleda da se razgovora o metrou, ne verujem da je samo to. Nama predstoji teško vreme, posebno što verujem da će sada sa SAD-om politika da se promeni i da će Srbija biti pod još većim pritiskom zbog Kosova“, ističe naš sagovornik.

Francuska je, kako kaže, opredeljena, ali ne kao Nemačka po pitanju Kosova i upravo to što se više ne priča o sastancima Vučića sa Merkel, kako je to bilo ranije, čovek bi mogao da zaključi da od Nemačke trpimo pritisak jer su oni jasni u svom stavu.

Zato sada, naglašava, tražimo saveznika u Francuskoj.

„Dugo je Francuska bila u zapećku iza Nemačke, i njima znači saradnja sa svakom zemljom. Srbija nije na nivou najjačih zemalja u Evropi, ali jeste nesumnjivo lider na Balkanu tako da i njima znači, ali i nama mnogo više. Svako ima svoj interes, Francuska da povrati svoje mesto u Uniji, Srbija da ima kakvog takvog saveznika jer mislim da predstoji teška borba“, napominje Savić.

Ovakva vrsta posete Srbiji može da bude samo od koristi, ali ako se posmatra samo ekonomski deo, kao što je slučaj sa aerodromom, kaže Ljubodrag Savić, ti dogovori Srbiji ne donose korist.

Vučić pomenuo i Vansi i Suez

Aleksandar Vučić je rekao i da je kompanija Vansi preuzele upravljanje beogradskim aerodromom, te da je „siguran da će raditi na tome da poveća promet u budućnosti“, pomenuvši pritom još jednu francusku kompaniju Suez, koja dolazi u Beograd ne bi li upravljala deponijom u Vinči. On je podsetio i na dobre privredne odnose i trgovinsku razmenu koja je bila više od 1,2 milijarde evra u 2019, dok je prošle zabeležen pad od 6,4 odsto, najviše zbog epidemije virusa korona.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari