foto: Antonio Ahel/ATAImages
Sve to već postaje tradicija. Nije više tu ništa toliko šokantno, niti je nenormalno, naprotiv, postalo je passe iznenađivati se zašto se toliko ratnih zločinaca vrzma u našem javnom prostoru. Odavno su potonule sve moralne lađe i ljudski apeli da nije dobro da nam se, tipa, Vojislava Šešelj ili pak Veselin Šljivančanin motaju ispred očiju po televizijskim kanalima sa nacionalnom frekvencijom, te da nam upravo oni dele životne i sve druge lekcije.
Na tom tragu, Inicijativa mladih za ljudska prava u Beogradu je izbacila još jedan knjižurak „Stanje poricanja – Srbija 2025: Ratni zločinci kao zaslužni građani“ u kojem taksativno nabraja u kakvom cirkusu nakaza mi živimo. Iako ovo nema apsolutno nikakvog efekta na našu stvarnost, ovaj izveštaj iz naprednjačkog inferna bi trebalo imati na umu kao hroničarski zapis o tome kako su jedna skupina nitkova i njihova kamara zlodela koristila u propagandne svrhe SNSrbije.
Ovo koncizno štivo vrlo strogo i birokratski razlikuje poricanja ratnozločinačkih avantura tokom devedesetih i rada i dela glavnih junaka iz tog razdoblja smrti. Svi su tu kao nekada, čitav multiverzum branitelja Krvi & Tla, od Nebojše Pavkovića, Ratka Mladića i Radovana Karadžića, pa sve do Dragana Vasiljkovića (Kapetan Dragan), Milorada Ulemeka (Legija), Ljubiše Dikovića i Nikole Šainovića.

Predstavnici vlasti uz pomoć propagandnih vrana ne čase časa da blagoslove, piše u ovoj publikaciji, i podrže ovaj cirkus nakaza, te da apsolutno zamute i relativizuju svaku svirepost koju su ovi počinili da li u Hrvatskoj, da li u Bosni, da li na Kosovu, nije bitno, važno je da se priča zamuti.
No, pravo pitanje ostaje zašto se ovo dešava, kada je čitav spektar ovakvih likova već uveliko jednom nogom u grobu ili se već odavno preselio u večna lovišta. Zašto se i dalje tvrdi i vraća na ovakve ličnosti, kada već vrlo dobro znamo da je velikosrpski tajfun izgubio svoju efektivnu moć krajem XX stoleća i raspao se u paramparčad useld niza vojnih poraza?
Upravo zato što nacional-šovinistička predanja, poput ovih najekstremnijih u obliku ratnih zločina, dobijaju u ovim nestabilnim vremenima iracionalno delovanje na mase, budući da im stvarnost počinje biti sve sumornija i mračnija. Muralizacija Srbije kojekakvim zlikovcima iz prošlih vremena i hvalospevi koje slušamo neprestano o njima po propagandnim centrima imaju za cilj da skrenu pažnju i fokus sa stvarnih i realnih problema ka nekakvoj lažnoj nostalgiji i neomitološkim vremenima, koja nikada nisu ni bila takva.
U tom kontekstu bi trebalo da se gleda da čak i sami ratni zločinci, koji se sada transformišu u analitičare stvarnosti i stručnjake za svakojake poslove, već uveliko odigravaju svoje uloge u ovom naprednjačkom imaginarijumu Aleksandra Vučića.
Primera radi, Milovan Drecun i Dragoslav Bokan – obojica se spominju u Incijativinoj publikaciji – danas po propagandnim koritima brane američko-cionističku agresiju po zapadnoj Aziji i ulogu srpskog režima u saučesništvu u genocidu u Pojasu Gaze.
Na toj liniji, može da se stvori paralela da ratnozločinačka klika i svi oni koji je podržavaju igraju iznova još igra u pljačkaškom pohodu paramilitarne ispostave na Balkanu Srpske napredne stranke. Čitava ta bulumenta sada proizvodi ideološku maglu u kojoj se društveno-politička događanja prikazuju kao ugroženost identiteta, te će klasne interese vladajuće elite predstavljati kao državni interes.
Previše je pojednostavljeno i banalno reći da su ratni zločinci ovde rehabilitovani zato što ih, eto, vlast mnogo voli, pa im je žao što je nad njima učinjena kosmička nepravda. Naprotiv, njihova politička simbolika u ovom (polu)perifernom kazamatu ima mnogo veću funkciju od puke emocije, jer – ukoliko uspeš da relativno normalizuješ i daš racionalne temelje masovnim grobnicama, hladnjačama, koncentracionim logorima i spaljenim gradovima, onda ti nije nikakav problem da objasniš kako sada u projektu EXPO, prema nalazima CINS-a, učestvuju skoro svi ljudi od devedesetih pa naovamo u očiglednoj pljački stoleća.
Autor je slobodni novinar
Stavovi autora u rubrici Dijalog ne odražavaju nužno uređivačku politiku Danasa.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.


