"Renesansa američkih interesa na Južnom Kavkazu": Premijer Jermenije ima snažan adut pred izbore u nedelju 1Foto: EPA/HAYK BAGHDASARYAN

Bliže se parlamentarni izbori u Jermeniji 7. juna, a vlada premijera Nikola Pašinjana pokušava da iskoristi zapadnu podršku kao snažan izborni adut.

Američki državni sekretar Marko Rubio boravio je 26.maja u kratkoj poseti Jerevanu, gde se sastao sa jermenskim ministrom spoljnih poslova Ararat Mirzojanom kada je potpisana zajednička povelja.

Dve strane su takođe potpisale okvirni sporazum povezan sa projektom „Trampov pu za međunarodni mir i prosperitet (TRIPP)“, američkom transportnom inicijativom koja ima za cilj da postane sastavni deo „Srednjeg koridora“ i ključni element mirovnog procesa između Jermenije i Azerbejdžana, koji je ozbiljnije započet 2025. godine i olakšan trilateralnim sporazumom u Vašingtonu u avgustu.

Sporazumi potpisani tokom posete Rubia sadržali su malo konkretne političke suštine, ukazuje Emil Avdaliani, profesor međunarodnih odnosa Evropskom univerzitetu u Tbilisiju, u analizi za Centar za evropske analize.

Ipak, oni su jasno pokazali podršku Vašingtona Pašinjanu i posredno njegovom nastojanju da diverzifikuje spoljnu politiku Jermenije jačanjem veza sa zapadnim državama.

Dan kasnije, američki predsednik Donald Tramp javno je izrazio podršku Pašinijanu. To nije mnogo uticalo na jermenske dijasporne organizacije u SAD, pre svega na Jermenski Nacionalni komitet Amerike, čiji su predstavnici TRIPP opisali kao „neokolonijalni konzorcijum korporacija koji podržavaju SAD“, a Rubioovu posetu nazvali otvorenim mešanjem u izbore u Jermeniji.

Angažman SAD u Jermeniji direktno se sudara sa protivljenjem Rusije. Kremlj ulaže značajne napore da poveća pritisak na Jerevan i oslabi poziciju Pašinijana. Tokom boravka u Kazahstanu, ruski predsednik je tvrdio da Jermeniju može zadesiti sudbina slična Ukrajini ako pokuša da uđe u EU – izjava koja je bila jasno upozoravajuća.

Kremlj je takođe uključio druge članice svoje Evroazijske ekonomske unije kako bi zapretile suspenzijom Jermenije i zatražile održavanje nacionalnog referenduma o tom pitanju.

Moskva nastoji da zaustavi okretanje Jermenije ka Zapadu i zato podržava političke rivale Pašinijana koji se zalažu za bliže odnose sa Rusijom. U tom cilju pokrenuta je serija suptilnih poruka.

U jednom od najnovijih poteza 1. juna, ruske vlasti uvele su ograničenja na uvoz više vrsta jermenske ribe i voća. To je usledilo nakon sličnih zabrana na cveće, konjak i mineralnu vodu.

Vremensko usklađivanje tih mera dodatno je pojačalo poruku – poznatu među susedima Rusije – da Moskva koristi ekonomski pritisak i druge oblike prinude kako bi uticala na izbore.

Očekuje se dalji pritisak, jer je Moskva već signalizirala da bi mogla da preispita povlašćene cene gasa (ruski gas za Jermeniju je oko 70 odsto jeftiniji je nego za ostatak Evrope).

Za građane Jermenije, predstojeći izbori predstavljaju odluku o geopolitičkom pravcu zemlje. Vlada Pašinijana traži podršku za politiku diverzifikacije odnosa, što posredno znači bliže veze sa Vašingtonom i evropskim državama, kao i razvoj regionalne infrastrukture i digitalnih veza.

Njegovi protivnici, s druge strane, tvrde da takav kurs rizikuje provociranje Moskve i izlaganje Jermenije pritisku Azerbejdžana i Turske, sa kojima je zemlja decenijama bila u sukobu.

Otvorena američka podrška Jermeniji i njenoj aktuelnoj vladi uoči izbora treba se posmatrati i u kontekstu sve većeg interesa SAD za Južni Kavkaz. Angažman Vašingtona u sve tri zemlje regiona varira, ali je znatno veći nego u mnogim prethodnim administracijama.

Vašingtonu su očajnički potrebni partneri u regionu. Tradicionalno bliski odnosi sa Gruzijom su se pogoršali, iako su nedavno učinjeni značajni napori sa obe strane da se obnovi dijalog, što bi moglo dovesti do okvirnog sporazuma o bilateralnoj saradnji. Paralelno s tim, održavaju se bliski odnosi sa energetski bogatim Azerbejdžanom, uz naznake da bi mogla biti pokrenuta vojna, bezbednosna, pa čak i civilna nuklearna saradnja.

Sve zajedno, to predstavlja neočekivanu obnovu američkog interesovanja za Južni Kavkaz.

To je ono što jermenske izbore čini ključnim trenutkom. Za Vašington, inicijativa TRIPP nije samo pitanje infrastrukturnog i povezanog razvoja, već i šireg procesa pomirenja između Jermenije i Azerbejdžana.

Ako mirovni proces opstane, jermensko okretanje ka EU i SAD moglo bi se dodatno učvrstiti, čime bi se smanjio tradicionalni uticaj Rusije.

Ako Pašinjanova stranka „Građanski ugovor“ ubedljivo pobedi, mirovni proces između Jermenije i Azerbejdžana će se dalje razvijati. S druge strane, iako manje verovatno, ako Pašinjan izgubi, opozicija koja otvoreno zagovara bliže odnose sa Rusijom mogla bi da pokuša da poništi sporazume vezane za TRIPP.

Trajno rešenje između Jermenije i Azerbejdžana bi tako oslabilo ulogu Rusije kao posrednika u konfliktima. Decenijama su nerešeni sporovi na Južnom Kavkazu omogućavali Moskvi da zadrži uticaj nad Jermenijom, Azerbejdžanom i Gruzijom. Ako Jerevan i Baku krenu ka normalizaciji odnosa i ako se transportni koridori otvore u okviru američkih aranžmana, geopolitička arhitektura regiona se menja.

Američki koncept tranzitnih ruta koje povezuju Azerbejdžan sa enklavom Nahčivan i dalje ka Turskoj, stoga nije samo komercijalni projekat. On je deo šireg pokušaja integracije Južnog Kavkaza u mreže istočno-zapadne povezanosti koje zaobilaze Rusiju i smanjuju uticaj Iran u regionu, smatra Avdaliani.

Na kraju, izbori u Jermeniji će odrediti da li će otvaranje prema Zapadu u spoljnoj politici zemlje postati dugoročan pravac ili će ostati krh projekat vezan za jednog političkog lidera.

Za Sjedinjene Države, najbolji ishod nije samo pobeda stranke Građanski ugovor, već dovoljno glasova za stvaranje parlamentarne većine koja bi omogućila nastavak mirovnog procesa sa Azerbejdžanom i jačanje veza sa zapadnim državama.

Trenutno, Pašinjanova stranka ima oko 32 odsto podrške, što nije dovoljno za većinu.

Izbori 7. juna će, dakle, pokazati da li su jermenski birači spremni da daju Pašinijanu novi mandat za nastavak delikatnog strateškog zaokreta, ili će nezadovoljstvo zbog pobede Azerbejdžana 2023. godine u Nagorno-Karabahu i pritisak Rusije otvoriti prostor za alternativu koja bi vodila tradicionalniju, pro-moskovsku spoljnu politiku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari