Diskriminacija civilnih žrtava rata 1

Nacrt zakona o boračko-invalidskoj zaštiti Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja umesto da unapredi položaj civilnih žrtava rata, zadržava diskriminatorne odredbe postojećeg zakonskog rešenja, ostavljajući ih u nepovoljnijem položaju u odnosu na vojne žrtve rata, smatraju u Fondu za humanitarno pravo (FHP).

FHP je u petak, 21. decembra 2018. godine, dostavio Ministarstvu za rad komentare na Nacrt zakona o boračko-invalidskoj zaštiti, naglašavajući da je Ministarstvo sprovelo netransparentan konsultativni proces koji je prethodio izradi Nacrta zakona. FHP podseća da je Ministarstvo za rad početkom avgusta prošle godine formiralo radnu grupu za izradu Nacrta zakona u cilju sveobuhvatnijeg regulisanja prava boraca.

„U radnu grupu su kao članovi pozvana samo udruženja vojnih i mirnodopskih vojnih invalida Srbije, dok su udruženja civilnih žrtava, okupljena oko Koordinacije srpskih udruženja porodica nestalih lica sa prostora bivše Jugoslavije, kao i zainteresovana stručna javnost, bili isključeni iz konsultativnog procesa. Takođe, osim vesti da je formirana radna grupa, Ministarstvo za rad na svojom sajtu nije objavilo nijednu od dve verzije Nacrta zakona. Do Nacrta zakona FHP je došao preko sajta Udruženja ratnih i mirnodopskih vojnih invalida Srbije“, ukazuju u FHP-u i naglašavaju da Nacrt zakona ne unapređuje prava civilnih invalida rata niti članova porodica civilnih žrtava rata, već da samo zadržava postojeće diskriminatorno rešenje. „Naime, da bi žrtva ostvarila status civilnog invalida rata ili člana porodice civilne žrtve rata, potrebno je da istovremeno ispuni nekoliko uslova: da je državljanin Srbije, da ima telesno oštećenje od 50 odsto, da je povredu pretrpela od strane neprijatelja tokom rata ili oružanog sukoba, kao i da se ta povreda dogodila na teritoriji Srbije. Ovako predviđeno zakonsko rešenje veliki broj žrtava onemogućava da ostvare svoja prava. Tako žrtve seksualnog nasilja ne mogu ostvariti status civilnog invalida rata, jer seksualno nasilje najčešće ne dovodi do telesnih, već do psihičkih posledica koje Nacrt zakona ne prepoznaje. Takođe su u ostvarivanju svojih prava onemogućene žrtve koje su kao državljani Srbije stradale na teritoriji druge države, poput žrtava zločina u Sjeverinu, kao i žrtve koje su povredu pretrpele od policije, MUP-a Srbije, JNA, Vojske Jugoslavije, Vojske Republike Srpske i njima potčinjenih formacija, jer te oružane snage Srbija ne smatra neprijateljskim“, naglašavaju u FHP-u i smatraju da je potrebno da Ministarstvo za rad iz Nacrta zakona ukloni sve diskriminatorne odredbe i „da na jedan sveobuhvatan način osigura žrtvama rehabilitaciju kroz materijalnu, psihosocijalnu, zdravstvenu i pravnu pomoć, kao i da im pruži satisfakciju kroz priznavanje njihovih patnji“.

Ovaj projekat finansira Evropska unija u saradnji sa listom Danas. Sadržaj ovog projekta je isključivo odgovornost lista Danas i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenja Evropske unije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari