Šta sve uzrokuje visok pritisak? 1Foto: Prathan Chorruangsak / Alamy / Profimedia

Povišen krvni pritisak često se javi tiho i neprimetno, ali njegovi efekti mogu biti ozbiljni i dugotrajni.

Iako ga mnogi ignorišu dok ne postane zdravstveni problem, redovno praćenje pritiska, zdrav način života i konsultacije sa lekarom mogu igrati ključnu ulogu u prevenciji komplikacija poput šloga, srčanog udara ili otkazivanja bubrega. Razumevanje uzroka i rizičnih faktora je prvi korak ka efikasnoj kontroli.

Šta je povišen krvni pritisak?

Povišen krvni pritisak, odnosno hipertenzija, predstavlja stanje u kojem je pritisak krvi na zidove arterija konstantno iznad normale. Često se naziva „tihi ubica“ jer godinama može postojati bez simptoma, dok istovremeno oštećuje vitalne organe.

Primarna (esencijalna) hipertenzija

U otprilike 90% slučajeva, hipertenzija spada u primarni oblik, što znači da se ne može tačno utvrditi njen uzrok. Ipak, brojni faktori doprinose njenom razvoju:

Starost: Rizik raste sa godinama.

Genetika: Nasledna sklonost ka povišenom pritisku povećava verovatnoću pojave bolesti.

Goaznost: Višak kilograma dodatno opterećuje srce.

Fizička neaktivnost: Sedenje i nedostatak kretanja pogoduju razvoju hipertenzije.

Nezdrava ishrana: Ishrana bogata solju i zasićenim mastima podiže krvni pritisak.

Pušenje i alkohol: Obe navike imaju negativan uticaj na kardiovaskularno zdravlje.

Stres: Hronični stres može doprineti dugoročno povišenom pritisku.

Prema podacima Mayo klinike, primarna hipertenzija najčešće nastaje kao rezultat kombinacije genetskih predispozicija i spoljašnjih faktora.

Sekundarna hipertenzija

Sekundarni oblik hipertenzije javlja se u oko 5–10% slučajeva i obično je posledica drugih zdravstvenih stanja ili dejstva određenih lekova. U nekim slučajevima, ovaj oblik hipertenzije može biti reverzibilan ako se otkrije i leči osnovni uzrok.

Mogući uzroci uključuju:

Hronične bolesti bubrega

Hormonski poremećaji (nadbubrežne žlezde, štitna žlezda)

Apneja u snu – poremećaj disanja tokom spavanja

Korišćenje određenih lekova poput kontraceptiva ili dekongestiva

Preventivni kardiolog dr Luk Lafin iz Klivlendske klinike naglašava:

„Lečimo povišen krvni pritisak da bismo sprečili moždani i srčani udar, oštećenje bubrega i srčanu insuficijenciju.“

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari