Šta Srbija dobija potpisivanjem Sporazuma o saradnji sa Eurodžastom? 1Foto: Aleksandar Roknić

Iako je većina medija prenela agencijsku vest da je Srbija potpisala Sporazum o saradnji sa Eurodžastom, malo njih je analiziralo šta se tim sporazumom dobija i čime se bavi institucija čiji „član“ postajemo.

Eurodžast, uz Evropol i OLAF, predstavlja agencije Evropske unije za koordinaciju, čiji su temelji udareni pre dvadeset godina na samitu evropskih lidera u Finskoj. Tada je primećena potreba za agencijom na nivou EU koja bi pomagala nacionalnim tužilaštvima da koordiniraju istrage koje se protežu preko nacionalnih granica.

Kako je nedavno grupi novinara rekao Ladislav Hamran, predsednik Eurodžasta, vrlo je važno, imajući u vidu da kriminalci iz više država sarađuju međusobno, da Eurodžast ima jasnu sliku o tome šta se događa na određenim područjima.

„Omogućavajući pravosudnim organima iz više zemalja da razmenjuju podatke mi uspostavljamo bolju koordinaciju u istragama prekograničnog organizovanog kriminala“, kazao je Hamran.

Pored 28 zemalja Evropske unije, još njih 11 uz Srbiju ima potpisan sporazum sa Eurodžastom. Potpisom koji je na sporazum stavila ministarka Nela Kuburović, Eurodžast je „popunio“ ceo Balkan, pošto su isti sporazum ranije potpisali Makedonija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Albanija.

Međutim, to što je tek nedavno potpisan sporazum nikako ne znači da Srbija nije imala nikakvu saradnju sa drugim nacionalnim tužilaštvima preko Eurodžasta. Naprotiv – u periodu od 2015. godine Srbija je preko Eurodžasta učestvovala u 143 istrage, a samo je Švajcarska u tom pogledu bila aktivnija. Najpoznatiji slučaj svakako se odnosi na hapšenje plaćenog ubice Čabe Dera, koji je osumnjičen da je izvršio tri ubistva – u Holandiji, Mađarskoj i Srbiji. Eurodžast je posredovao između tri tužilaštva i pronađena je odluka da se Der, nakon hapšenja u Češkoj, izruči Mađarskoj.

Razlika u odnosu između srpskog tužilaštva i inostranih je što će on nakon potpisanog sporazuma, kako je to rekla ministarka Kuburović, postati „dvostran“. Sada ćemo i mi biti u prilici da šaljemo zamolnice drugi tužilaštvima.

„Eurodžast nema istražna ovlašćenja. Naš mandat nije da kontrolišemo i nadgledamo istrage nacionalnih država. Mi ne intervenišemo i ne ulazimo u predmete. Srpski tužioci biće i dalje gazde svojih predmeta. Naš je zadatak da osiguramo da tužioci iz različitih zemalja rade zajedno i da se izbegne konkurencija između tužilaštava iz različitih zemalja i preklapanje posla“, pojasnio je mandat Eurodžasta Ladislav Hamran.

Ono što se neće promeniti je osoba preko koje je saradnja uspešno funkcionisala. To će i dalje biti zamenica republičkog javnog tužioca Gordana Janićijević, s tim što će ubrzo preći u sedište Eurodžasta u Hag, gde će preuzeti funkciju tužioca za saradnju.

Saradnja sa Evropskim tužilaštvom

Upitan o odnosu koji će Eurodžast imati sa Evropskim javnim tužilaštvom koje je u procesu formiranja, Ladislav Hamran, predsednik Eurodžasta, istakao je da se nadležnosti dve institucije samo delimično podudaraju. „EJT ima ograničen mandat da se bavi samo predmetima zloupotrebe EU fondova. Primera radi, od 4.000 predmeta koliko je Eurodžast imao prošle godine svega 68 predmeta se odnosilo na to. Ipak, moramo da sarađujemo kako bismo izbegli konkurenciju i podudaranje u radu“, naveo je.

Ovaj projekat finansira Evropska unija u saradnji sa listom Danas. Sadržaj ovog projekta je isključivo odgovornost lista Danas i ni na koji način ne odražava stavove i mišljenja Evropske unije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari