"Očekivanja od Radeva su velika, samo da ne postane novi Orban": Bivši ambasador Turske u Beogradu analizira ishod izbora u Bugarskoj 1EPA/BORISLAV TROSHEV

Bugarska, članica EU, i naš sused sa 6,5 miliona stanovnika nakon izbora održanih proteklog vikenda u konačno će postići političku stabilnost.

Tokom poslednjih pet godina vanredni izbori su raspisivani gotovo na svakih šest do osam meseci, ali nije mogla da se formira jaka i stabilna vlada, a koalicione vlade su se iznova raspadale.

Pred kraj svog drugog mandata (2016.-2026.), predsednik Rumen Radev podneo je ostavku, a nova stranka koju je osnovao osvojila je 45 odsto glasova.

Bivši komandant vazduhoplovstva ostvario je istorijski uspeh osvojivši 135 mesta u parlamentu od ukupno 240 poslanika. Ako se uzme u obzir da je ovo prvi put od 1997. godine da je jedna stranka osvojila parlamentarnu većinu, razmere Radevovog uspeha postaju još jasnije.

Reakcija protiv GERB-a postala Radevov uspeh

Možda zvuči iznenađujuće, ali Radev ovaj izuzetan uspeh delom duguje Bojku Borisovu, bivšem gradonačelniku Sofije i premijeru, koji dominira političkom scenom zemlje još od 2009.

Pod njegovim vođstvom, GERB (Građani za evropski razvoj Bugarske) zadržao je položaj dominantne političke snage 17 godina, tokom kojih se korupcija duboko ukorenila u zemlji.

Iako se predstavljao kao pro-EU i pro-NATO lider, široko je rasprostranjeno uverenje da je Borisov doprineo tome da Bugarska postane najkorumpiranija zemlja u EU, kroz mito i nezakonitu zaradu povezanu sa projektima finansiranim iz fondova EU.

"Očekivanja od Radeva su velika, samo da ne postane novi Orban": Bivši ambasador Turske u Beogradu analizira ishod izbora u Bugarskoj 2
Foto: Privatna arhiva/Hasan Servet Oktem

Rumen Radev – nada za oslobođenje od dvojca Borisov–Peevski

Poslednjih godina, pored Borisova, bugarsku javnost je u velikoj meri uznemiravao i oligrah Deljan Peevski, koji se našao na zapadnim listama sankcija. Posebno među generacijom Z i među poštenim, modernim proevropskim građanima, Peevski je postao još jedna nepoželjna figura.

Kako su bugarski birači počeli da veruju da se putem Radevove novoosnovane stranke „Progresivna Bugarska“ mogu osloboditi dvojca Borisov- Peevski i time prevazići političku nestabilnost, pružili su izuzetnu podršku toj novoj stranci, što je dovelo do velike političke transformacije.

Od proleća 2026. većina građana smatra da je era korumpirane i nestabilne Bugarske završena.

Bugarski birači kaznili su dvojac Borisov-Peevski

Da vidimo da li su bugarski birači zaista kaznili ozloglašeni dvojac? Podrška GERB-u pala je sa 26 na 13 odsto, praktično prepolovljena.

Ako se uzme u obzir da se prosečan procenat glasova koji je osvajao na poslednjih pet izbora kretao između 20 i 25 odsto, može se pretpostaviti da je Borisov nagli pad u bugarskoj politici očigledno počeo. S druge strane, Peevskom je podrška pala sa 11,5 na 7 odsto, što znači da ga je napustio jedan od tri birača. Iako njegov gubitak nije bio dramatičan kao Borisovljev, ipak je značajan.

Protestni glasovi, proruski glasovi i novi birači

Od 45 odsto glasova koje je dobio Radev, oko 15 odsto poteklo je od bivših pristalica GERB-a i Peevskog.

Drugi deo glasova došao je od proruski orijentisanih partija, koje su ranije ukupno imale oko 25 odsto podrške, od čega se oko 15 odsto prelilo u Radevovu stranku.

Stranka Vazraždane (Preporod) pala je sa 13 na 4,25 odsto, dok je Bugarska socijalistička partija pala sa 7,5 na 3 odsto. Treći faktor Radevovog uspeha bio je porast izlaznosti.

Na prethodnim izborima izlaznost se kretala između 30 i 40 odsto. Ovoga puta ona je značajno porasla, sa oko 39 odsto na poslednjim izborima na 50,5 odsto. To sugeriše da je približno 10 odsto Radevovih glasova došlo od građana koji ranije nisu izlazili na izbore. Sve zajedno, ovi faktori objašnjavaju približno 40 odsto podrške koju je dobio.

Polovina glasova turske i muslimanske manjine otišla Radevu

Tradicionalno, turska i muslimanska manjina u Bugarskoj podržavala je Pokret za prava i slobode (DPS). Njihov udeo glasova se uglavnom kretao oko 12-14 odsto.

Međutim, dolaskom Peevskog sve se promenilo. Ovoga puta, Peevskijeva frakcija DPS-a osvojila je oko 7,1 odsto, dok je druga frakcija, bliska osnivaču DPS-a Ahmedu Doganu, dobila 1,6 odsto, što ukupno iznosi oko 8-9 odsto. Prema mojoj proceni, oko 6-7 odsto birača iz turske manjine podržalo je Radevovu stranku.

Navodno je osam kandidata turskog porekla iz Radevove stranke izabrano u parlament. Ove brojke i imena biće potvrđeni u narednim danima. Ovom prilikom osećam dužnost da zahvalim našim sunarodnicima koji su glasali za tursku stranku Ahmeda Dogana i za stranku Rumena Radeva. Istovremeno sam i uznemiren i posramljen glasovima koje su naši sunarodnici dali oligrahu Peevskom.

Velika očekivanja od Radeva

Za Radeva sada počinje teška faza. Tokom deset godina koliko je bio predsednik, njegove odgovornosti su bile ograničene, ali sada sav teret leži na njegovim plećima.

Osnovno očekivanje je da očisti zemlju od korupcije. Saradnja sa EU, posebno sa Evropskim javnim tužilaštvom (EPPO), mogla bi ubrzati taj proces. Bugarski tužioci zajedno sa EPPO-om lako će otkriti korupcionaške dosijee koji se odnose na Borisova i Peevskog.

Drugi izazov biće balansiranje bugarske pozicije između podrške EU Ukrajini i Radevovih navodnih proruskih simpatija. Neki mediji su čak izrazili zabrinutost da bi mogao postati „novi Viktor Orban“.

Očekuje se da će Radev, kao pilot ratnog vazduhoplovstva, zauzeti pragmatičan i oprezan pristup – možda sličan liniji premijera Slovačke Roberta Fica ili Aleksandra Vučića, predsednika Srbije. Takođe bi mogao imati koristi od proučavanja uravnoteženog pristupa Turske u održavanju odnosa i sa Ukrajinom i sa Rusijom.

Autor je bivši ambasador Turske u Srbiji i na Kubi

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari