Pogoršanje odnosa ili deeskalacija: Kako će sastanci u Briselu uticati na napetost na severu Kosova? 1foto (BETAPHOTO/European Council)

I Beograd i Priština znaju šta treba da urade kako bi se situacija na severu Kosova smirila, kao i posledice ako to odbiju. Današnji sastanak u Briselu na koji su pozvani predsednik Srbije Aleksandar Vučić i premijer Kosova Aljbin Kurti moguće da neće dovesti do deeskalacije, čak bi možda moglo doći i do pogoršanja odnosa dve strane.

Tako uoči sastanka na koji je pozvao evropski komesar za spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj, situaciju za Danas procenjuje Milica Andrić Rakić iz nevladine organizacije „Nove društvene inicijative“ iz Severne Mitrovice.

Prema nezvaničnim saznanjima Danasa, sastanak predsednika Srbije Aleksandra Vučića i Borelja mogao bi da počne oko 16 sati.

Nove tenzije na severu Kosova pojavile su se nakon što su gradonačelnici iz albanskih partija, koji su pobedili na izborima u četiri srpske opštine jer su ih Srbi bojkotovali, ušli uz asistenciju Kfora i kosovske policije, šok bombe i suzavac, u tri zgrade opština u Leposaviću, Zvečanu i Zubinom Potoku 26. maja.

Od tada Srbi organizuju proteste ispred zgrada opština sa zahtevom da gradonačelnici iz njih izađu i da se sa severa povuku kosovski specijalci i da se počne sa formiranjem ZSO. Najnapetije je bilo u Zvečanu gde je 29. maja došlo do sukoba demonstranata i organa reda.

Od tada organi reda hapse Srbe sa severa Kosova, a srpska policija 14. juna hapsi trojicu kosovskih specijalaca, kako se zvanično navodi na teritoriji Srbije. Zvanična Priština tvrdi da su oni kidnapovani na teritoriji Kosova i traži njihovo puštanje, a kao odgovor na ovu akciju srspke policije Priština zabranjuje ulazak srpske robe na Kosovo. S druge strane, Beograd insistira na puštanju Srba iz pritvora.

Specijalni izaslanici SAD i EU Gabrijel Eskobar i Miroslav Lajčak ponovo su u diplomatskoj akciji i obilaze Beograd i Prištinu sa jasnim zahtevima.

Oni uz zahtev da se Srbi vrate u kosovske institucije i učestvuju na izborima na Kosovu traže od Beograda puštanje trojice policajaca.
Tokom razgovora u organizaciji Evropskog centra Atlantskog saveta, Eskobar je rekao da kriza na severu Kosova „ima potencijal da postane regionalni konflikt“ i pozvao Vučića i Kurtija „da bezuslovno prihvate“ evropski plan za deeskalaciju od tri tačke.

Kako je precizirao Lajčak, prva je deeskalacija situacije, druga su brzi izbori na severu i treće je povratak dijalogu za normalizaciju.

„Reći ‘ne’ pozivu EU bio bi veoma ozbiljan i veoma negativan čin, zato će sastanak biti održan. Ekstremno je važno da dođe do deeskalacije, nema normalizacije dok imate stotine ili hiljade ljudi na ulici“, kazao je Lajčak.

Lajčak je naveo i da bi ispunjavanje obaveza iz sporazuma postignutih u Briselu i Ohridu ove godine trebalo ubrzati jer se sledeće godine održavaju izbori u SAD i da strani faktor tada neće toliko biti zainteresovan za odnose Beograda i Kosova.

Iako su isprva odbijali odlazak u Brisel na sastanak koji su najavili predstavnici EU, Kurti je prvi naveo da će na njega otići, a Vučić je potvrdio odlazak nakon toga.

Obojica imaju svoje viđenje o čemu bi trebalo da se razgoava i šta će reći na sastanku.

Posle upozorenja Eskobara i Lajčaka, Beogradu i Prištini da se fokusiraju na dijalog i doprinesu deeskalaciji situacije na severu Kosova, jer će u suprotnom biti posledica po obe strane, Kurti se oglasio rekavši da će posle boravka u Vatikanu i susreta sa papom Franjom ipak otići u Brisel, tražiti oslobađanje kosovskih policajaca i pokzati dokaze gde su uhapšeni.

I Vučić je popustio iako se isprva, uobičajeno, opirao odlasku.

On je u nedelju rekao da ne ide na sastanak sa Kurtijem u Brisel, jer je besmislen razgovor sa čovekom koji nije spreman da razgovara, ali je ipak, ostavio mogućnost da se ipak pojavi samo „tehnički“.

A zatim je u utorak ponovio da neće ići na pregovore dok se ne puste uhapšeni Srbi, ne povuče kosovska policija i albanski gradonačelnici sa kosovskog severa i ne formira Zajednica srpskih opština.

Ipak, danas je gostujući na RTS najavio put u sedište EU sa svojim temama za razgovor i onima sa kojima želi da razgovara a sa kojima ne.

On je rekao da će razgovarati sa visokim komesarom EU za spoljnu politiku Žozepom Boreljom, iako ne razume smisao tog razgovora, ali ide da čuje šta traže od Srbije. Kaže da neće razgovarati sa Kurtijem, jer sa njim nema šta da se razgovara.

„Taj razgovor nema smisla. On drži pridike o Enveru Hodži, Ademu Demaćiju, Marksu, o unutrašnjo političkim stvarima u centralnoj Srbiji, rekao je Vučić.

On je rekao da ne veruje da će Zapad kazniti Kurtija, jer uvek će biti dovoljno malih država kojima će neka velika država da kaže da bude protiv toga.

„To su dečije igre koje više ne mogu da prodaju nikome, jer sve vreme traže kako da kazne nas, a cilj Kurtija je da protera Srbe sa cele teritorije Kosova i Metohije.To je jedini cilj“,naveo je Vučić i dodao da se razgovara sa ljudima koje ne interesuje mir.

U ovakvoj situaciji, postavlja se pitanje, može li posle današnjih razgovora situacija da se smiri i hoće li kdve strane ispuniti oni što se od njih očekuje.

Milica Andrić Rakić ne misli da će posle današnjih sastanaka u Briselu doći do smirivanja situacije. Čak se ne bi iuznenadila da dođe do pogoršanja.

– Ne mislim sa će doći do smirivanja situacije, naprotiv, ne bih se iznenadila da dođe i do pogoršanja. Ako uopšte i bude trilateralnog sastanka, teško mi je da zamislim da će atmosfera na tom sastanku biti normalna što znači da su velike šanse da neko s njega izađe isprovociran. A kada su bilateralni sastanci u pitanju, takođe ne vidim šta više može da se kaže, koraci za deeskalaciju su poznati, kao i posledice nepostupanja po zahtevima – zaključila je ona za Danas.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na Twitter nalogu. Pretplatite se na PDF izdanje lista Danas.

Komentari