Borivoj Erdeljan
Grci su progutali gorku pilulu. Posle sedamnaest sati, jedan od učesnika briselskog bdenja - kao i hirurzi posle teške operacije - mirno je saopštio "sada možemo da idemo na spavanje, pacijent je preživeo". Atina zasad ostaje u Evrozoni, ali pod kontrolom i po propisanom receptu za bolan oporavak, ali samo ako poslanici na Sintagmi i vlada odobre ono što je par dana ranije - kako je Aleksis Cipras zahtevao - narodni referendum odbacio. Premijer sada ima drugačije potrebe.
Cvijetin Milivojević
Da li ste se nekada upitali koliko je, pre 10. travnja 1941, na teritoriji budućeg Hitlerovog monstruma, iz milošte nazvanog "Nezavisna Država Hrvatska", živelo srpskog naspram hrvatskog življa? Nećete verovati: Hrvata je bilo oko 3,3, a Srba čak 1,9 miliona!
Boris Jašović
Kada je onomad irački žurnalista gađao cipelom Džordža Buša Mlađeg (i za dlaku promašio), Amerikanci su takvu aktivnost okarakterisali kao teroristički akt gnevnog pojedinca. Samo zahvaljujući nadljudskim instinktima, Buš je izbegao čvorugu na glavi - što bi se teško dogodilo da ga je zasulo više komada obuće. Rečju, da je predsednika Amerike u tom trenutku potkačila psihologija mase, Buš bi se i dan-danas vodio kao žrtva meteža. Ovako, nagrabusio je novinar koji je hitnuo cipelu (kasnije prikladno nazvanu "bušovka"), dok je jedini profitirao lokalni proizvođač obuće iz Turske.
Svetislav Basara
Sećate li se jedne davne kolumne naslovljene "Navučenost na haos"? Ne sećate se! Pošteno govoreći, ne sećam se ni ja. Davno je to bilo. Pa hajde da obnovimo gradivo.
Dragan Vujadinović
Poentu i poruku današnje priče prenosimo kroz parafraziranu rečenicu jednog "čimbenika" Harač servisa (termin za Poresku upravu, pozajmljen od Svetislava Basare, naravno) upućenu jednom direktoru male firme koji je do "vrha" Poreske stigao tražeći elementarnu pravdu: "Budi srećan, prijatelju, mi smo iz programa reprograma izbacivali i za nekoliko dinara".
Svetislav Basara
Sad ću vam blagopredstaviti blistavi primer uređivačke politike "dobar dan čaršijo na sve četir strane". A gde bi ta uređivačka politika bila "implementirana" ako ne u novinama najstarije urednice na Balkanu.
Svetislav Basara
Bejah sinoć nameračio da pišem o “skupu visokog rizika", to jest o pozivu vojvode Šelja (nije štamparska greška, tako ga je, ako se sećate, nazvao onaj strašljivi obožavalac-pisac-grafita) i ribe zvane Sanda Rašković Ivić, da se članstvo i simpatizerstvo njihovih blagotakozvanih stranaka "pridruži" protestu "Žena u crnom", dođoh sabajle u moju kafanicu da pročitam novine i napišem tekst i tu u kafanici promenih mišljenje.
Zoran Panović
Verovatno ste, dragi čitaoci, zaboravili da se te daleke 1992. godine pred Ustavnim sudom Srbije našla inicijativa za ocenu ustavnosti "Načela zajedničke države" (takozvane treće Jugoslavije sastavljene od Srbije i Crne Gore), ali i inicijativa za ocenu ustavnosti zvaničnog predloga tadašnjeg srpskog predsednika Slobodana Miloševića grčkom premijeru Konstantinu Micotakisu da se SR Jugoslavija udruži sa Republikom Grčkom u konfederativnu zajednicu.
Vladimir Jokić
Sanjam Te sanjamskoro svake noći,samo si Ti u srcu mom.(Traditional - Novi talas)
Božidar Mandić
Danas ko nema problema taj nije normalan. Nerešivost ogromnih dimenzija stremi ka čoveku. Ćorsokaci rastu, pa ne možemo da mrdnemo glavom, ili pisnemo. Jedino nenormalni nemaju strah od "nesnađa" (nesnalaženje u beznađu) i "neznanja" (nedostatak znanja o izlazu iz kriza). Rembo je lutao po paklu da bi na zemlju spustio znanja o rastrojstvu, sada je pakao naš najomiljeniji gost. Nema čovečnosti u čoveku. Pored toga što je zaboravio na duhovnost i prirodu, čovek je razvio ostrašćenu osobinu da drugome napakosti. Izgleda da se danas o tome zasniva savremena država. Ne briga, nego samo iskorištavanje ljudi, postao je zakon sveopšteg rasta birokratije i institucionalne moći. Osnovni problem sveta je umnoženost. Čovek je zarobljen kontrolama i nametima koje ne može da stigne i reši. Trči, ali to je tapkanje u mestu.
Borka Pavićević
Treći put sam u Kuli Stojana Jankovića. "U 17. stoleću mletačko-turska granica bila je pred vratima Zadra, s nizom osmanskih utvrda od Zemunika do Novigrada, od njih se najveća zvala Sedd-i islam, po čemu je selo i dobilo ime. Atributi Grčki i Latinski nastali su u 18. stoleću, kada je selo razdeljeno u dvije parohije ili župe, pravoslavnu i katoličku... Od "mirnodopskih" Jankovića-Desnica posebno treba istaknuti ličnosti kao što su konte Ilija-Dede Janković (1818-1874), svestrani intelektualac, Vladimir Desnica (1850-1922), političar i poduzetnik, Uroš Desnica (1874-1941), političar, advokat, esejist, Boško Desnica (1886-1945), povjesničar, advokat i publicist, te naročito Vladan Desnica (1905-1979), koji je u Kuli pisao "Proleće Ivana Galeba". U Kuli je i sahranjen.
Aleksej Kišjuhas
Postoje dani koji su promenili tok istorije, odnosno dani nakon kojih više ništa nije bilo isto. Na primer, dan kada je asteroid pogodio poluostrvo Jukatan, što je dovelo do izumiranja dinosaurusa. Ovaj događaj zatim je otvorio prostor za naše male primatske pretke da narastu i vremenom izdominiraju planetom.
Nikola Samardžić
Pre tri nedelje najavio sam da će britanski predlog rezolucije o Srebrenici otvoriti nov politički prostor ruskoj diplomatiji. EU je dopustila da se Putinov režim na velika vrata vrati u Jugoistočnu Evropu, uključujući uticaj na grčku vladu. Beskrajne diplomatske igre XIX veka, koje su izrodile svetske ratove XX veka, kao da su postale obrazac manipulacija kojima se narušava evropsko jedinstvo.
Nataša B. Odalović
Prethodne nedelje pročitala sam pažljivo dva značajna intervjua: LJubiša Ristić (Nedeljniku), i Milan St. Protić Olji Bećković (NIN). Pokušala sam i da ispratim priču o svim dešavanjima glede Rezolucije o Srebrenici u SB UN, ali zbog preobilnog materijala u domaćim novinama, "Fejsbuku" i "Tviteru", koje se tiču Dušana Mašića, Ratka Dmitrovića, i drugih, a sve u vezi s Mašićevom akcijom koja bi se održala 11. jula, tako što bi 7.000 ljudi leglo ispred Skupštine u znak solidarnosti sa žrtvama Srebrenice. Marketing uložen u ovu akciju potro je otvaranje diskusije o značenju odlaska aktuelnog ili ma kog budućeg premijera, s akcentom na aktuelnog u Potočare. Politički marketing "tripuje" gde burgija i vutra neće.
Zlatko Paković
Predlog kolegijuma dnevnog lista Politika usvojila je nadležna gradska komisija, i Momo će Kapor dobiti svoju ulicu u Beogradu. Tačnije, njegovo će ime delom nositi ulica koja drugim delom zadržava ime koje već nosi - Ulica Mačvanska na Vračaru.